Čongrad
Čongrad, (mađ. Csongrád) grad je u Mađarskoj. Čongrad je jedan od važnijih gradova u okviru istoimene županije Čongrad. Čongrad je imao 17.686 stanovnika prema podacima iz 2009. godine.
Čongrad mađ. Csongrád | |
---|---|
![]() Gradska crkva | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Region | Regija velike južne ravnice |
Županija | Čongrad |
Srez | Čongradski srez |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 17.686 |
— gustina | 101,71 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 42′ 40″ S; 20° 08′ 26″ I / 46.711233° S; 20.140533° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 173,89 km2 |
Poštanski broj | 6640 |
Pozivni broj | 63 |
Veb-sajt | |
csongrad.hu |
Grad je poznat i kao rodno mesto Miloša Crnjanskog.[1]
Geografija
urediGrad Čongrad se nalazi u središnjem delu Mađarske. Od prestonice Budimpešte grad je udaljen oko 140 kilometara jugoistočno. Grad se nalazi u središnjem delu Panonske nizije, blizu leve obale Tise. Nadmorska visina grada je oko 85 m.
Istorija
urediU vreme mađarskog osvajanja (kraj 9. veka) dolina Maroša je bila pod bugarskom kontrolom. Tvrđava je bila poznata kao Čorni Grad (slovenski izraz za „crni zamak“) i služila je kao bugarsko-slovenska stražarska ispostava.[2] Kasnije je kralj Stefan (1000–1038) grad učinio centrom državne uprave, dajući naziv okrugu. Ostao je sedište županije sve do mongolske invazije na Ugarsku (1240–1242). Grad i tvrđavu su Mongoli teško oštetili; Kralj Bela IV je potom preneo sedište županije u Segedin 1247. Ovaj potez je značajno uticao na razvoj Čongrada. Ponovo je postao grad tek 1920. godine.[3]
Poznate ličnosti
uredi- Miloš Crnjanski, srpski književnik
- Geca Kon, srpski izdavač
- Pal Maleter, vojskovođa
- Karoli Csemegi, sudija
Partnerski gradovi
urediGalerija
uredi-
Tisa kod Čongrada
-
Železnička stanica
Reference
uredi- ^ „„Seoba” Crnjanskog u Čongradu”. Politika Online. Pristupljeno 4. 2. 2023.
- ^ András Róna-Tas (1999). Hungarians and Europe in the early Middle Ages: an introduction to early Hungarian history. Central European University Press. str. 266. ISBN 978-963-9116-48-1.
- ^ Steve Fallon; Neal Bedford (2003). Hungary. Lonely Planet. str. 303—304. ISBN 978-1-74059-152-2.