Ivan Ivanić
Ivan Ivanić (Bačko Gradište, Bečej, Austrougarska, 24. april 1867. – Beograd, Kraljevina Jugoslavija, 31. januar 1935.)[1] je bio diplomata Kraljevine Srbije i autor brojnih radova o etničkim grupama u Srbiji i na Balkanu. Pisao je i putopise u kojima je opisivao svoja putovanja po regionu Stare Srbije, naročito Kosovu, Metohiji i Albaniji.
Ivan Ivanić | |
---|---|
![]() Ivan Ivanić, prvi načelnik Dračkog Okruga | |
Datum rođenja | 24. april 1867. |
Mesto rođenja | Bačko Gradište Austrougarska |
Datum smrti | 31. januar 1935.67 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd Kraljevina Jugoslavija |
PorekloУреди
Njegovi su starinom iz Srbobrana, gde su doselili u vreme seobe sa Arsenijem Crnojevićem.[2]
KarijeraУреди
Svoju diplomatsku karijeru je počeo kao sekretar u konzulatu Kraljevine Srbije u Prištini.[3] Kasnije je postao zamenik konzula pa konzul u Prištini i Skoplju (Kosovski vilajet).[4] Kasnije je imenovan na poziciju konzula u Bitolju (tada Bitoljski vilajet).
Učestvovao je i u javnim i u tajnim aktivnostima kojima je Kraljevina Srbija pomagala ustanke u Makedoniji usmerene protiv Osmanskog Carstva.[5] Svoju suprugu, Delfu, upoznao je u Skoplju u kojem je bila učiteljica u periodu između 1900. i 1903. godine. Ona je bila jedan od osnivača Kola srpskih sestara, organizacije čije osnivanje su predložili Ivan Ivanić i Branislav Nušić.[6] Nisu imali dece a njihova usvojena ćerka se zvala Ivanka.[7] Ivanka je po navodima Delfe Ivanić, bila Ivanova kćerka iz prvog braka, a imala je 4 godine kada su Ivan i Delfa stupili u brak. [8]
Ivanić je 1904. godine bio sekretar poslanstva Srbije u Carigradu. On i njegova supruga Delfa izabrani su tada jednoglasno za članove "Društva književnosti i nauke" u Carigradu. Njihovo članstvo je podrazumevalo da uzimaju učešća na društvenim sednica kada su mogli da govore o književnim i naučnim temama.[9]
Ivan Ivanić je 29. novembra 1912. postavljen na poziciju prvog guvernera Dračkog Okruga a njegova žena Delfa je vodila bolnicu u Draču.[10][11]
Ivanić se bavio i izdavanjem brojnih časopisa na srpskom jeziku. U aprilu 1887. postao je urednik časopisa „Sremac“.[12] Ivanić je bio jedan od dvojice (sa Milojkom Veselinovićem) [13] urednika prvih godišta kalendara „Vardar“."[14] Takođe je izdavao i časopis „Golub“ koji je 1905. godine objavljivan u Istanbulu i namenjen Srbima koji su živeli u Osmanskom Carstvu.[15] U dva navrata uređivao je i Carigradski glasnik. [16]
Ivanić je u svojim radovima o Kosovu, Makedoniji i Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iznosio svoja lična zapažanja koja su bila ocenjivana na različite načine od kasnijih istraživača.[17] Georgije Letić mu je bio bratić, njihove majke su bile rođene sestre. [18]
Kula Nebojša je po porodičnom predanju njihova. Imao je buran nacionalni i politički život u Ugarskoj i Srbiji. Bio je 32 puta zatvaran a jednu godinu je bio konfiniran u mestu rođenja. U emrigraciji je bio dva puta u Rumuniji i jednom u Rusiji, u Odesi 1884-1884. U Ugarskoj je zajedno vodio borbu sa Jašom Tomićem i Lazom Nančićem. [19] Prilikom srpskog oslobađanja Drača je u depeši napisao da je srpska konjica zagazila kod Drača u srpsko more i da se tu vojska zaklela da srpsko more neće nikada napustiti. [20]
Izabrana delaУреди
- Iz tame života : pripovetke i crte. Beograd: Štamp. M. Jovanovića. 1891. OCLC 27606387. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - O Bunjevcima : povesničko-narodopisna rasprava. Subotica: Izdavalačka štamp. D. Petrovića. 1894. OCLC 26970392. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - Иванић, Иван (1899). Буњевци и Шокци у Бачкој, Барањи и Лици (историја, етнографија, култура, друштво, бројно и привредно стање, етничке особине) (PDF). Београд.
- Srbi u Ugarskoj i crkvena unija. Beograd: Štamp. Narodne Radikalne Stranke. 1889. OCLC 30566625. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - Иванић, Иван (1902). Из црквене историје Срба у Турској у XVIII и XIX веку. Београд-Нови Сад: Друштво Рад.
- Na Kosovu sa šara po Kosovu na Zvečan : iz putnih beležaka. Beograd: Izd. M. Arsenijevića. 1903. OCLC 27182629. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - На Косову ... Из путних бележака И. Иванића. (On Kosovo... From the travel notes of Ivan Ivanić. 1903. OCLC 560448685. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - Маћедонија и Маћедонци. Путописне белешке, etc. 1906. OCLC 560448674. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - French, English and German bibliography, concerning Serbia and the Serbs,. London: Gale & Polden, ltd. 1907. OCLC 38782750. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - Geografija, kartografija, granice. (Geography, cartography, borders). Novi Sad: Knjižare Natoševića. 1908. OCLC 249763707. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - Rumuni u Maćedoniji i epiru. Istorija, kultura, statistika = Les Roumains de la Macedoine et l'Epire. Histoire, culture, statistique,. Novi Sad. 1909. OCLC 42392932. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ) - Srpske manastirske, seoske i varoške škole u Turskoj; Kultura Srpska u staroj Srbiji i Makedoniji od Xv do XX veka. Beograd. 1913—1914. OCLC 41989619. Непознати параметар
|firstn=
игнорисан (помоћ)
ReferenceУреди
- ^ „Biographies” (PDF). Matica Srpska. стр. 1. »Иванић, Иван, дипломата, књижевник, новинар (Бачко Градиште код Бечеја, 24. IV 1867 – Београд, 31. I 1935)«
- ^ Милановић, Јасмина (2012). DELFA ИВАНИЋ, УСПОМЕНЕ. Београд: ИНСТИТУТ ЗА САВРЕМЕНУ ИСТОРИЈУ. стр. 320. ISBN 978-86-7403-172-8.
- ^ Istoriski časopis, Volume 47. Srpska Akademija Nauka i Umetnosti. 2002. стр. 172. »Иван Иванић, писар српског конзулата у Приштини, наводи да је 19. децембра 1898. године у Скопљу срео Ајдин-бега и Ферхат-бега, синове Алија Драге Коматовића, албанског првака из Мојстира, које представља као припаднике племена, албанизоване Србе који су сачували свој матерњи језик«
- ^ Mikić, Đorđe (1988). Društvene i ekonomske prilike kosovskih srba u XIX i početkom XX veka. Srpska akademija nauka i umetnosti. »У вези с боравком Џинића у Цариграду интересантне подат- ке је оставио Иван Иванић, конзулски службеник у Приштини...Иван Иванић, српски конзул у Приштини«
- ^ Društvo arhivskih radnika SR Srbije (1990). Arhivski pregled. Državna arhiva NR Srbije. стр. 67. »Делфин муж Иван Иванић био је дипломатски чиновник у Министарству иностраних дела; као вицеконзул и конзул у Битољу и Скопљу учествовао је у свакој јавној и тајној помоћи коју је Србија пружала македонским устаницима...«
- ^ Savić, Jelena (2009). „коло Српских Сестара – одговор елите на женско питање” (PDF). стр. 119. »Сматрајући да привремени одбор не би био од велике користи, Бранислав Нушић 20 и Иван Иванић, предложили су оснивање сталног женског удружења које би предано радило на остваривању идеје о националном јединству и заједничкој држави Срба.« soft hyphen character у
|title=
на позицији 3 (помоћ) - ^ Musa, Krešimir (7). „OBJAVLJUJEMO TEKST RAZGOVORA S GOSPOĐOM DELFOM IVANIĆ, r. MUSIĆ KOGA JE VODIO GOSPODIN KREŠIMIR MUSA 1968. GODINE”. Fondacija Ruđer Bošković, Donja Hercegovina. Архивирано из оригинала на датум 08. 08. 2011. »Nisu imali djece, a imali su pokćerku Ivanku« Проверите вредност парамет(а)ра за датум:
|date=, |year= / |date= mismatch
(помоћ) - ^ Милановић, Јасмина (2012). DELFA ИВАНИЋ, УСПОМЕНЕ. Београд: ИНСТИТУТ ЗА САВРЕМЕНУ ИСТОРИЈУ. стр. 159. ISBN 978-86-7403-172-8.
- ^ "Zastava", Ruma 1904. godine
- ^ Antić, Čedomir (02. 01. 2010). „Kratko slavlje u Draču” [Short celebration in Durres]. Večernje novosti. »U Drač je ubrzo doputovao prvi načelnik okruga – Ivan Ivanić. Njegova supruga Delfa, jedna od utemeljiteljki Kola srpskih sestara, vodila je bolnicu u Draču.«
- ^ Stojančević, Vladimir (1991). Prvi balkanski rat: okrugli sto povodom 75. godišnjice 1912–1987, 28. i 29. oktobar 1987, Volume 19. Srpska akademija nauka i umetnosti. стр. 134. »Када јој је муж Иван Иванић, као окружни начелник, премештен у Драч, тамо прелази и она. Тако сазнајемо да је у Драчу било 12 болница и да су се сви болесници хранили „из опште кујне"«
- ^ Крестић 1980, стр. 362.
- ^ Милановић, Јасмина (2012). DELFA ИВАНИЋ, УСПОМЕНЕ. Београд: ИНСТИТУТ ЗА САВРЕМЕНУ ИСТОРИЈУ. стр. 130. ISBN 978-86-7403-172-8.
- ^ Društvo arhivskih radnika SR Srbije (1990). Arhivski pregled. Državna arhiva NR Srbije. стр. 69. »prvi broj Vardara uredili su Ivan Ivanić i Milojko Veselinović.«
- ^ Nova iskra, Volume 6. 1904. стр. 379. »Изашао је из штампе "Голуб" Календар Отоманских Срба за 1905 годиу. Уредник је Иван Иванић, а издање је Српске Књижаре у Цариграду...«
- ^ Милановић, Јасмина (2012). DELFA ИВАНИЋ, УСПОМЕНЕ. Београд: ИНСТИТУТ ЗА САВРЕМЕНУ ИСТОРИЈУ. стр. 132. ISBN 978-86-7403-172-8.
- ^ Samardžić, Radovan (1983). Istorija srpskog naroda: pt. 1. Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja 1878–1918. Srpska knjiiževna zadruga. стр. 496. »као конзуларни чиновник, везао је своју делатност за неослобоћене крајеве Иван Иванић и у своје дело о Косову и Македонији, као и о историји српске цркве у Турској, унео много граће и личних запажања која су изазвала различите оцене«
- ^ Милановић, Јасмина (2012). DELFA ИВАНИЋ, УСПОМЕНЕ. Београд: ИНСТИТУТ ЗА САВРЕМЕНУ ИСТОРИЈУ. стр. 216. ISBN 978-86-7403-172-8.
- ^ Милановић, Јасмина (2012). DELFA ИВАНИЋ, УСПОМЕНЕ. Београд: ИНСТИТУТ ЗА САВРЕМЕНУ ИСТОРИЈУ. стр. 315. ISBN 978-86-7403-172-8.
- ^ Милановић, Јасмина (2012). DELFA ИВАНИЋ, УСПОМЕНЕ. Београд: ИНСТИТУТ ЗА САВРЕМЕНУ ИСТОРИЈУ. стр. 323. ISBN 978-86-7403-172-8.
LiteraturaУреди
- Крестић, Василије (1980). Историја српске штампе у Угарској 1791-1914. Нови Сад: Матица српска.
- Milanović, Jasmina (2014). „Mabel Grujić i Delfa Ivanić — dobročiniteljke srpskog naroda”. Istorija 20. veka. 1: 9—26. Спољашња веза у
|title=
(помоћ)