Albanska mafija ili albanski organizovani kriminal (alb. Mafia Shqiptare) su opšti termini koji se koriste za kriminalne organizacije sa sjedištem u Albaniji ili sastavljene od etničkih Albanaca. Albanski organizovani kriminal je aktivan u Evropi, Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i raznim drugim djelovima sveta, uključujući Bliski istok i Aziju. Albanska mafija učestvuje u različitim kriminalnim poduhvatima, uključujući trgovinu drogom, oružjem, ljudima i ljudskim organima. Albanski kriminal karakterišu raznovrsni zločinački planovi koji, po svojoj složenosti, pokazuju jedan od najvećih kriminalnih kapaciteta u svijetu. Samo u Albaniji postoji preko 15 mafijaških porodica koje kontrolišu organizovani kriminal. Prema izveštajima Vikiliksa, albanska mafija imala je monopol nad raznim međunarodnim vezama na istok do Izraela, i zapad do Južne Amerike. Ovi izveštaji prvenstveno ukazuju na jaku vezu između političara i različitih albanskih mafijaških porodica. Prema istraživačkom institutu za evropske i američke studije (RIEAS), albanske mafijaške grupe su hibridne organizacije (različiti sektori društva), često uključene u kriminalne i političke aktivnosti.[1]

Albanska mafija
Aktivne godineod početka 1970-ih do danas
TeritorijaAlbanija i druge zemlje Balkana, Italija, Turska, SAD, Ukrajina, Honduras, Kina, Izrael
EtnicitetAlbanci, malo Sloveni, Italijani i Turci .
Kriminalne aktivnostiTrgovina oružjem, ubistva, iznuda, pljačka, trgovina ljudima, ucene, kamatarenje, trgovina drogom, krađa, pranje novca, makro, podmićivanje.
SavezniciKoza nostra, Turska mafija, Ukrajinska mafija, Čečenska mafija.
RivaliSrpska mafija
Ruska mafija

Albanska mafija, u cjelini, predstavlja jedan od najviših elemenata koji prouzrokuje zločin na svijetu, kombinujući "tradicionalne" karakteristike - očigledno se manifestuje u krutoj unutrašnjoj disciplini, u klanskoj strukturi, vjenčanja se obavljaju unutar klana i time se povećava nepropusnost, pouzdanost i endogena čvrstoća - sa modernim i inovativnim elementima, kao što su transnacionalnost, komercijalni imprinting i kriminološka kultura usluga. Ogromna logistika gotovo po skoro čitavom svijetu i sinkretička priroda albanskog kriminala olakšala je njeno osnivanje izvan matične zemlje i njenu integraciju sa lokalnim kriminalom, iskorištavajući prilike koje su svojstvene čitavoj mreži zemljaka.

U Sjedinjenim Državama, pojam "albanska mafija" može uključivati ili se posebno odnositi na različite albansko-američke organizovane kriminalne grupe, kao što su Organizacija Rudaj ili Albanski dječaci, oba sa sjedištem u Njujorku. Albansko-američke kriminalne grupe variraju u opsegu svojih veza sa albanskim mafijaškim grupama u Albaniji ili Evropi, u rasponu od labavo povezanih ili uglavnom nezavisnih od albanskih mafija u Evropi do suštinski američkih proširenja evropskih albanskih mafijaških grupa.

Struktura i sastav uredi

Hijerarhija klana uredi

Tipična struktura albanske mafije je hijerarhijska. Porodični klan se naziva "fis" ili "karta".[2] Porodice imaju izvršni odbor poznat kao "Bajrak" i biraju visokorangiranog člana za svaku jedinicu. Jedinicu vodi "Krie" ili "Šef" koji odabire "Krietare" ili "podšefove" da služe ispod njih. Zatim će Krietar izabrati "Mik" ili "Prijatelja" koji djeluje kao veza sa članovima i odgovoran je za koordinaciju aktivnosti jedinica.[3]

Članstvo uredi

Duboko se oslanja na lojalnost, čast i porodicu - krvni odnosi i brak su veoma važni - većina albanskih mreža izgleda da je "staromodna". Porodice ili klanovi albanske mafije obično se sastoje od grupa koje imaju hiljade članova širom sveta, čineći proširenu porodicu, koja živi duž cijele balkanske rute od istočne Turske do zapadne Evrope i Severne Amerike.

Prema Ioanisu Mihaletosu, porodičnu strukturu karakteriše snažna unutrašnja disciplina, koja se postiže kažnjavanjem za svako odstupanje od unutrašnjih pravila. Kazna osigurava strah, a strah garantuje bezuslovnu odanost porodici. Odredbe unutar strukture porodice dozvoljavaju da se zvanični zakoni smatraju sekundarnim, nevažnim i neobavezujućim. Pošto se mafijaške porodice zasnivaju na krvnim vezama, broj članova klana je ograničen, a veze između njih su veoma jake. Kao rezultat toga, infiltracija u mafiju je gotovo nemoguća. Pripadnici drugih etničkih grupa mogu biti prihvaćeni samo za obavljanje jednokratnih ili sekundarnih poslova. Porodice albanske mafije organizovane su u 4-6 ili više nivoa; takva struktura im omogućava da očuvaju sposobnost organizacionog delovanja čak i u slučaju da su neki od njegovih članova ili grupa zarobljeni.[4]

Klanovi po regionima u Albaniji uredi

Albanska mafija ima klanove širom sveta. U Albaniji postoje klanovi koji rade u određenim mjestima ili gradovima. Svaka regija je pod kontrolom određene mafijaške porodice koja nadgleda međunarodne operacije. U Skadru je klan Džakja snažan i ima dugu istoriju kriminalnih članova porodice.[5] Druge istaknute albanske mafijaške porodice koje djeluju u i oko Albanije uključuju; kriminalnu porodicu Bregus ili "Bregu", vodi je Armir Bregu, koji se nalazi u Velikoj Britaniji, i porodica Osmani [6] i "Banda Jušines", čiji je šef "Aldo Bare" uhapšen i nalazi se u pritvoru. Klan Aluši vlada na području Kurcaja u Albaniji. Šef Aluši klana je Nreka Nikprelaj, nadimak Mladen. Njegov klan ima i mnogo kriminalnih veza u Molunatu.[7]

Rituali i kodeksi ponašanja uredi

Besa uredi

Albanska mafija koristi termin besa, što znači "povjerenje", kao ime za njihov "kodeks časti".[8] Tokom procesa regrutacije, član koji je uveden u albansku mafiju mora položiti zakletvu. Zakletva se tada smatra svetom jer je definisana kao Besa. Besa je izuzetno važna u albanskoj kulturi i smatra se verbalnim ugovorom poverenja. Naročito u severnoj Albaniji, kada neko nekome da svoju Besu, dali su nekome svoj život i štitiće nekoga svojim životom.

Međunarodna aktivnost uredi

Prema podacima američkog Stejt departmenta, Albanija je glavno uporište organizovanog kriminala širom sveta i glavne tačke trgovine drogom, oružja, imigranata i krivotvorene robe. Pored toga, „nacionalni“ karteli razlikuju se po nepostojanju vertikalne hijerarhije i pod kontrolom su porodičnih grupa. Četiri velika klana kontrolišu 20 porodica koje takođe upravljaju trgovinom ljudima, prostitucijom, ucenama, pljačkama automobila i pranjem novca", piše Sputnik.

Turske i italijanske mafijaške organizacije su glavni partneri albanske mafije u trgovini drogom. Albanska mafija, prema Sputniku, održavaju veze sa zvaničnicima, policijom, carinom, obaveštajnim službama, pa čak i vojskom u svojim zemljama.[9]

Kina uredi

Albanska mafija je proširila svoje aktivnosti na Kinu. Nakon što su kineske vlasti otkrile aktivnost albanske mafije, uključujući trgovinu drogom i mreže prostitucije. U izveštajima se navodi da je mafija uključena u transport droge u različite kineske gradove. Dalje, nakon šverca droge, oni su uključeni u krijumčarenje kineskih državljana u Evropu.[10]

Izrael uredi

Izraelska vlada je potvrdila svoju zabrinutost da je albanska mafija proširila svoje pipke u bankarski sistem zemlje. Izraelska obaveštajna agencija pozvala je na blisku saradnju između Izraela i Albanije u borbi protiv pranja novca. Generalni direktor ministarstva pravde dr. Rotkof Gaj, rekao je "ovo je važan korak u međunarodnoj saradnji između naših zemalja u borbi protiv pranja novca upotrebom sile zakona i za produbljivanje odnosa između Izraela i drugih zemalja." [11]

Australija uredi

Dugotrajna istraga Nuz Korpa Australija pokazala je da je albanska mafijaška grupa - na čelu s nekim od najtraženijih muškaraca u Australiji - uspostavila "ukorijenjenu infiltraciju" gotovo svakog nivoa australijskog društva i prema australskoj federalnoj policiji :

"Evropski organizovani kriminal, prvenstveno albanska mafija je sada jedna od najvećih pretnji za Australiju, toliko je ukorenjena, disciplinovana i uticajna u lokalnim zajednicama da je ovo učinila ozbiljnim izazovom za razbijanje."

Pretežno australijska grupa na čelu s bivšim King Kros pojedincom Vasom Ulićem, crnogorskim imigrantom koji je 2005. napustio Australiju, sada je toliko umrežen da je postao jedna od najvećih transnacionalnih kriminalnih grupa u svijetu koja samo u Australiju uvozi šest tona godišnje ali mnogo više u druge destinacije od Južne Afrike do Evrope, Kine, Nigerije i Amerike. Organi za sprovođenje zakona iz Velike Britanije, SAD i Italije su uključeni u itragu njihovih aktivnosti.

Vaso Ulić je 55-godišnji Crnogorac koji je migrirao u Australiju 1979. godine i za nekoliko godina je radio kao diler koji je prodavao drogu i posuđivao novac duž zloglasne Zlatne milje King Krosa, ali se sada smatra šefom tako velike organizacije, vrlo mali broj pošiljki droge ulazi u Australiju bez njegovog znanja ili dozvole.

Potvrđeno je da kancelarija tužilaštva u Crnoj Gori, u kojoj živi Ulič, ima obiman dosije o Uliću i drugim ličnostima u zemlji kao dio međunarodne potjernice za razbijanje kartela.[12]

Interna policijska procjena koja je dostavljena Saveznoj vladi tvrdi da se njihov kriminal sada širi širom svijeta direktnim vezama australijsko - albanskog organizovanog kriminala, prema poznatim meksičkim i kolumbijskim klanovima kartelima i azijskim trijadama, uključujući i grupu 14K, južnoafričke kriminalne grupe, italijanske i holandske kriminalne grupe posredstvom pretežno motorističkih bandi iz Melburna, Sidneja, Kvinslanda, Južne Australije i Tasmanije koristeći nacionalne mreže za distribuciju Albanca.

Evropa uredi

Belgija uredi

Godine 1989. belgijski premijer Paul Vanden Bojenants je kidnapovan u zavjeri koju je organizovao Basri Bajrami. Za Bajramija su vlasti rekle da je pripadnik albanske mafije u to vrijeme.[13] Albanska mafija ima duboke korijene u Belgiji, koja je nedavno bila tema posebnog programa na belgijskom RTBF kanalu jedan. Novinari su pokušali da istraže korene albanskog organizovanog kriminala, ali su se žalili da je previše teško prodrijeti u strukturu i organizaciju albanske mafije, ipak su se složili da albanska mafija djeluje po uzoru na italijansku, čiji je zločini dio "aktivnosti čitave porodice" i koje imaju jasno definisanu hijerarhiju. Albanska mafija u Briselu ima monopol nad "trgovine narkoticima i oružjem", prema belgijskim izvorima.[14]

Francuska uredi

Za albansku mafiju u Francuskoj se kaže da ima monopol nad mnogim kriminalnim aktivnostima, uključujući trgovinu oružjem i drogom. Albanska mafija ima snažno uporište u Francuskoj, što je ključna strategija, jer druge primarne aktivnosti nadgledaju u susjednim zemljama različite mafijaške porodice i klanovi.[15] Francuski mediji su izjavili da “U mnogim gradovima Francuske postoji mreža albanske mafije koja je uključena u trgovinu narkoticima i prostituciju. To je visoko organizovana mreža i veoma je teško naći njihove korene i prodrijeti u nju.“ [16]

Nemačka uredi

Porodice albanske mafije aktivne su u nekim od njemačkih urbanih centara, posebno u Hamburgu. Oni igraju važnu ulogu u trgovini drogom i dijelovima grada sa puno bordela. Iako je to poznato njemačkim sigurnosnim vlastima, kao što je (Bundesnachrichtendienst), one nisu voljne poduzeti istragu protiv albanskih kriminalnih struktura u Njemačkoj. [traži se izvor]

"Etnički Albanci" (kako ih zvanično zove njemačka policija), migrirali su iz Albanije, Republike Makedonije ili Kosova, zbog rata na Kosovu.[17] Uprkos njihovom relativno malom broju, brzo su preuzeli kriminalne mreže heroina i prostitucije brže nego što je to učinila bilo koja druga etnička grupa.[17] Godine 1999. bilo je mnogo lažnih "albanskih" banaka koje su prebacile velike količine novca iz Njemačke kako bi finansirale terorističku grupu OVK na Kosovu.[17] Ova mafijaška grupa koristi toliko nasilja da njemačka policija ima problema u pronalaženju svjedoka koji bi svjedočili protiv njih; svi potencijalni svjedoci strahuju za svoju sigurnost i za sigurnost svojih porodica.[17]

Izvještaji BND-a navode da su aktivnosti albanske mafije široko rasprostranjeni po Njemačkoj. Jedna mafijaška porodica u Hamburgu, na primer, prema BND izveštajima, ima preko 300 miliona evra u nekretninama. Pored toga, klan ima značajne veze sa policijom, sudijama i tužiocima u Hamburgu.

Prema britanskom kriminalcu Kolinu Blaneju u svojoj autobiografiji 'Nepoželjni' piše, albanski kriminalci u Njemačkoj takođe često dolaze do sukoba sa britanskim kriminalcima koji djeluju u toj državi. Albanski trgovci ljudima bili su uključeni u sukobe sa engleskom organizovanom kriminalnom grupom poznatom pod imenom Skroz budna firma, uključujući incident u kojem je član engleske grupe proboden kroz ruku.

Italija uredi

Geografska blizina, pristupačnost EU preko Italije i veze sa kriminalom Kalabrije i Apulije doprineli su širenju albanskog kriminala na italijansko podzemlje.

Dalji faktori relativni u odnosu na ekonomiju učinili su albanski kriminal još konkurentnijim. U stvari, neke organizacije koje su stigle u Italiju početkom devedesetih godina 20. veka, infiltrirale su se u Lombardijsku mrežu narkotika koja je vodila ’ndrangeta. Lideri albanske mafije postigli su stabilne sporazume sa italijanskim kriminalnim organizacijama, kao i sa mafijom, tako da su stekli legitimitet u mnogim ilegalnim krugovima, diversifikujući svoje aktivnosti kako bi izbegli razloge sukoba sa sličnim strukturama domaćina. Dakle, albanska trgovina drogom pojavila se u Apuliji, Siciliji, Kalabriji i Kampaniji.[18]

Trgovačka ruta uredi

Albanska mafija navodno koristi specifične trgovačke rute za transport narkotika i ilegalnih imigranata u Italiju. Njihova južna ruta je preko Crne Gore i Albanije. U Italiju se onda dolazi brodom. [traži se izvor]

Sicilian Mafia - Koza Nostra uredi

Od početka devedesetih godina, Italija je imala jako oštar pristup prema sicilijanskoj mafiji. Prema riječima zamjenika direktora Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), mafija je krajem devedesetih nastojala preživjeti ovu borbu formiranjem "simbioznog" odnosa s albanskim kriminalnim porodicama poznatim kao fares, koje su pružile podršku Sicilijancima u različitim aktivnostima sicilijanske mafije širom Italije. Danas se veruje da su i sicilijanske mafijaške grupe i Ndrangeta Albancima dodjelili prostituciju, kockanje i trgovinu drogom na teritorijama duž jadranske obale. Jedan izveštaj CSIS-a čak je tvrdio da se ovo partnerstvo pokazalo tako uspešnim da je sicilijanska mafija uspostavila „sjedište“ u Vlori, primorskom gradu na jugu Albanije, krajem 1990-ih.[19]

Albanski tajni imigranti počeli su dolaziti u talijanske luke 1991. godine. Do 1997. godine imigracija je bila pod kontrolu albanskih i italijanskih kriminalnih grupa, što je ojačalo odnose među njima.[20]

Sakra Korona Unita uredi

Čini se da je albanska mafija uspostavila dobre radne odnose sa italijanskom mafijom,[21] Dana 27. jula 1999. policija u Draču (Albanija), sa italijanskom pomoći, uhapsila je jednog od kumova "Sakra Korona Unita", italijanske mafije iz Pulje. Ova albanska veza izgleda potvrđuje da su Sakra Korona Unita i albanska mafija "partneri" u Pulji/ Italiji i delegiraju nekoliko kriminalnih aktivnosti.[21] Tako, u mnogim delovima Italije, tržište kanabisa, prostitucije i krijumčarenja uglavnom vode Albanci. Veze sa mafijom Kalabrije, Ndrangeta, postoje u severnoj Italiji. Čini se da nekoliko ključnih figura albanske mafije često boravi u kalabrijskim gradovima Afriko, Plati i Bovalino (Italija), feudama Ndrangete. Grupe na jugu Albanije takođe imaju dobre odnose sa Sicilijom, Koza Nostrom.[21]

Kamora uredi

Italijanski pisac Roberto Saviano, stručnjak za napolitsku kamoru i italijansku mafiju uopšte, govorio je o albanskoj mafiji kao "ne više stranoj mafiji" za Italiju i naglasio da Albanci i Italijani imaju "bratsku" vezu međusobno. Saviano napominje da Kamora iz Napulja ne može da razume ruske klanove mafije, koji nisu zasnovani na porodičnim vezama, i oseća veću povezanost sa albanskim kriminalnim porodicama.[22]

Ndrangeta uredi

U televizijskoj stanici Top Kanal na TV-u Albanije, Saviano je rekao da su albanske i italijanske frakcije "jedne te iste" i da se međusobno ne smatraju strancima.[23]

Prema njemačkoj Federalnoj obavještajnoj službi, Bundesnachrichtendienst (BND), u izvještaju koji je procurio u berlinske novine, navodi da 'Ndrangeta ' djeluje u bliskoj saradnji sa albanskim mafijaškim porodicama u premještanju oružja i narkotika preko evropskih granica.[24]

Skandinavija uredi

"Etnička albanska mafija je vrlo jaka i izuzetno nasilna", rekao je Kim Kliver, glavni istražitelj za organizovani kriminal pri Danskoj nacionalnoj policiji. Organi za sprovođenje zakona procenjuju da različite porodice albanske mafije mogu prokrijumčariti čak 200 kilograma heroina godišnje u Skandinaviju u bilo kom trenutku.[25]

Španija uredi

Prema navodima španskih vlasti, albanska mafija se sastoji od moćnih organizovanih frakcija. U izvještaju španskih vlasti, frakcije su se infiltrirale u banke i industrijska imanja. Oni su veoma aktivni u Madridu i Kosta del Solu.[26]

Švajcarska uredi

Zamjenici javnog tužioca u Ženevi tvrde da je albanska mafija jedna od najmoćnijih među osam identifikovanih mafija u svijetu.[27] Druge mafijaške organizacije širom sveta su ruska mafija, kineska (trijada), japanska (jakuza), italijanska mafija, kolumbijska (narko-kartelska) organizacija i meksičke (narko kartel) organizacije. Albanska mafija kontroliše celu mrežu trgovine heroinom u Ženevi, Švajcarska.[28] Zamjenik javnog tužioca u Ženevi je takođe dodao da albanska mafija "pere dio prihoda u ekonomiji Ženeve, restoranima, barovima, nekretninama i kabareima".[27]

Velika Britanija uredi

Veruje se da se albanske bande uglavnom bave trgovinom ljudima, krijumčarenja imigranata, a sarađuju i sa turskim bandama u Sautend-na-moru, koje kontrolišu trgovinu heroinom u Ujedinjenom Kraljevstvu.[29][30]

Policijski oficiri procenjuju da "Albanci sada kontrolišu više od 75% bordela u zemlji, a njihovo poslovanje u londonskom "Sohu" vredi više od 15 miliona funti godišnje." Za njih se kaže da su prisutni u svakom velikom gradu u Britaniji, kao i u mnogim manjim gradovima, uključujući Telford i Lankaster, nakon što su se borili protiv rivalskih kriminalaca u ratovima za teritoriju. Pridružene grupe unutar organizacija će takođe sakriti svoje kriminalne aktivnosti u restoranima, barovima i klubovima u pokušaju da ostanu na tajnom zadatku.[31]

Albanski gangsteri takođe su bili uključeni u najveću pljačku novca u istoriji britanskog kriminala, 53 miliona funti Sekjuritasa u 2006.[32]

Prema Škotskoj agenciji za borbu protiv kriminala i droge (SCDEA), albanske mafijaške grupe su se probile u trgovini drogom i drugim porocima unutar škotskog podzemlja. SCDEA napominje da su albanske mafijaške grupe uspostavile uporište u trgovini oružjem i drogom u Škotskoj.

Albanska mafija u Velikoj Britaniji je jako uključena u prostituciju i zajedno sa turskom mafijom kontroliše više od 70% tržišta prostitucije u Londonu. [traži se izvor]

U poslednjih nekoliko godina albanska mafija je bila više uključena u trgovinu drogom (Helbainz) [33] nego u prostituciju i prodali su više od 500.000 kilograma droge samo u Londonu. [traži se izvor]

Severna Amerika uredi

Kanada uredi

Albanska mafija je čvrsto uspostavljena u kanadskim gradovima, kao što su Toronto, Montreal i Vankuver. Albanci su uključeni u razne aktivnosti u vezi sa bijelim okovratnicima, kao što su prevare vezane za nekretnine i zdravstvenu zaštitu. Osim toga, oni su uključeni u prekograničnu aktivnost između Sjedinjenih Država i Kanade, što uključuje krijumčarenje droge i pranje novca.[34]

U izveštaju kanadske bezbednosne obaveštajne službe zabeleženo je da iako je organizovani kriminal u Kanadi prešao na više-etničke i labavo zasnovane strukture, termin "mafija" se koristi samo da bi se identifikovale "velike tri" koje imaju hijerarhijske strukture koje su etnički, rasno i kulturno homogene: italijanska, albanska i ruska mafija.[35]

Sjedinjene Američke Države uredi

Smatra se da albanska mafija u Sjedinjenim Državama uveliko povećava svoju dominantnu moć i da je jedna od najnasilnijih zločinačkih organizacija koje djeluju, posebno sa svojim jakim vezama u Evropskoj uniji.[36]

U Sjedinjenim Američkim Državama, albanske bande su počele da se aktiviraju sredinom 80-ih, uglavnom učestvujući u zločinima niskog nivoa, kao što su provale i pljačke. Kasnije, oni će postati povezana sa kriminalnom porodicom Koza Nostrom prije nego što postanu dovoljno jaki da rade svoje organizuju operacije pod vodstvom porodice Iliazi.[37]

Tokom istraga koje su sproveli eksperti Federalnog istražnog biroa u Njujorku i okolnim područjima protiv albanske mafije, primijećeno je da je albanska mafija previše rasprostranjena i previše tajnovita da bi se uspješno infiltrilali u njene redove. Štaviše, iako je Federalni istražni biro izveo brojne operacije da bi doveo do uništavanje organizovanog kriminala kao što su italijanske i ruske frakcije, albanska mafija i dalje je rasprostranjena u Njujorku u relativno velikom broju.[38]

U Njujorku je tužilaštvo 2011. godine uspješno osudilo albansko-američku mafiju sa sjedištem u Njujorku. Koordinirala ga je Međunarodnom jedinicom za narkotike (DEA, Njujorška gradska policija, ICE/HSI, državna policija u Njujorku, IRS i američki maršali). Američko-albanska mafija opisana je kao da ima "stotine pridruženih članova, radnika i klijenata na tri kontinenta" i trgovinu drogom iz Detroita, Kanade, Meksika, Holandije, Kolumbije, Perua i Venecuele. Oni su takođe bili u bliskoj saradnji sa drugim mafijaškim porodicama sa sedištem u Evropskoj uniji. [traži se izvor] Prema Jeriju Kapeci, nacionalnom stručnjaku za američku mafiju, albanski gangsteri su posljednji etnički kriminalci koje vlasti predstavljaju kao konkurenciju za stare i umiruće mafije. Poput irskih, kubanskih, ruskih, kineskih i grčkih huligana pred njima, Albanci nisu ozbiljna konkurencija za ono što Federalni istražni biro naziva tradicionalnim organizovanim kriminalom, italijanskom mafijom. Nema ih ni blizu dovoljno. " [39]

FBI kaže da “oni još uvijek ne pokazuju ustanovljenu kriminalnu sofisticiranost tradicionalnih euroazijskih ili La Koza Nostra (LKN) organizacija. Ne postoji nijedna balkanska mafija, strukturirana hijerarhijski kao tradicionalna LKN. Umesto toga, balkanske organizovane kriminalne grupe u ovoj zemlji prevele su svoju strukturu sličnu klanu u Sjedinjenim Državama. Oni nisu jasno definisani ili organizovani i umesto toga su grupisani oko centralnog lidera ili više njih. " [40]

Početkom 2012. Bijela kuća sankcionisala je osumnjičenog albanskog mafijaškog šefa Nasera Kelmendija za krijumčarenje narkotika. Američki predsjednik Barak Obama obavijestio je Kongres da je sankcionisao Kelmendija u skladu sa Mafijaškim šefovskim aktom, koji provodi američki odjel za kontrolu stranih sredstava (OFAC). Kalmendi je osumnjičen da je predvodio jednu od najjačih albanskih kriminalnih porodica na Balkanu, saopštilo je Odeljenje za trezor. On je dugo bio osumnjičen da vodi veliku organizaciju koja transportuje heroin, kokain i anhidrid sirćetne kiseline, sirovinu koja se koristi u proizvodnji heroina, u Evropu preko Balkana.[41]

Organizacija Rudaj (Njujork) uredi
 
Aleks Rudaj ispred Džimbovog bara u Astoriji, Kvins 15. aprila 2003

Jedna od najpoznatijih albanskih kriminalnih organizacija bila je Organizacija Rudaj. U oktobru 2004. godine, Federalni istražni biro (FBI) uhapsila je 22 ljudi koji su radili za ovu organizaciju. Među njima je bio i Aleks Rudaj, vođa organizacije, čije je hapšenje efektivno okončalo rad Rudaja. Hapšenja su izvršena nedugo nakon što su muškarci ušli u područje kriminalne porodice Lukese u Astoriji, Kvins, Njujork, i navodno pretukli dva člana porodice Lukese. [traži se izvor]

Ime Rudaj je preuzeto od šefa organizacije. Prema Njujork Tajmsu objavljenom u januaru 2006. godine, "Počevši od devedesetih, korporacija, na čelu sa čovekom po imenu Aleks Rudaj, uspostavila je veze sa ustanovljenim ličnostima organizovanog kriminala, uključujući članove kriminalne porodice Gambino, kažu vlasti. Tada, kroz pregovore ili u oružanim obračunima, Albanci su se prepušteni sami sebi, usuđujući se da se bore protiv porodica Lukese i Gambino za teritoriju u Kvinsu, Bronksu i okrugu Vestčester, kažu tužioci." [42]

Godine 2001, albanski mafijaši su upali u hangar od porodice Gambino u Astoriji, Kvinsu, i time su poslali poruku Gambino porodici. Klub, nazvan Soker Fiver, je tada postao njihov. Sedam muškaraca koji su provalili u slabo osvetljeni podrumski klub razvalili su klub, pucali iz pištolja i tukli upravnika kluba, kažu tužioci. Bio je to hrabar potez, prije avgusta 2001. nezamisliv.[43]

Vođa porodice gambino Arnold Skjutieri smatrao je da su pretjerali i želio je da razgovara sa ovim mafijašima. Sastanak se dogodilo na odmaralištu benzinske stanice u blizini auto-puta Nju Džerzi. Skjutieri nije došao sam; dvadeset naoružanih mafijaša Gambina pratilo je svog šefa. Aleks Rudaj je, s druge strane, uspeo da dovede samo šest članova njegove grupe. Prema agentu FBI-a koji je radio kao tajni agent Joakin Garsija, i koji se infiltrirao u kriminalnu porodicu Gambino, Skjutieri je rekao Rudaju da ne smiju više da šire svoje operacije. Albanci i Gambinos su onda izvukli svoje oružje. Znajući da su brojno nadjačani, Albanci su zaprijetili da će razneti benzinsku stanicu sa svima u njoj. Ovo je okončalo diskusiju i obe grupe su se povukle.[44]

Do 2006. godine svi glavni igrači koji su bili uključeni u ovaj "sastanak" bili su u zatvoru. Rudaj i njegova Šesta porodica su pokupljeni sa ulice u oktobru 2004. godine i optuženi za razne vrste reketiranja i kockanja. Nakon suđenja, Rudaj i njegovi glavni zamjenici proglašeni su krivima. Rudaj, koji je u to vreme imao 38 godina, osuđen je na 27 godina zatvora. Njegov rival Arnold Skjutieri osuđen je u slučaju nepovezanog reketiranja i poslan je u zatvor na sedam godina.[44]

"Ono što imamo ovde može se smatrati šestom kriminalnom porodicom", nakon pet mafijaških organizacija - Bonano, Kolombo, Gambino, Genovese i Lukese - rekao je Fred Sneling, šef kriminalističkog odeljenja FBI-a u Njujorku.[45]

Potencijal uredi

Govoreći anonimno za Filadelfijske Siti Pejper, član " Kielbasa Pose", etničke grupe poljskih kriminalaca, proglasile su 2002. godine da su Poljaci voljni da posluju sa "skoro svima". Dominikancima. Crncima. Italijanima. Azijskim uličnim bandama. Rusima. Ali se oni neće približavati albanskoj mafiji. Albanci su previše nasilni i previše nepredvidivi. " [46]

Poljska mafija je rekla svojim saradnicima da su Albanci kao rana sicilijanska mafija - klanska, tajanstvena, preosetljiva na bilo koju vrstu uvrede, i suviše brza da upotrebi nasilje zbog osvete.[46]

Latinska Amerika uredi

Honduras uredi

Pouzdane informacije iz Hondurasa ukazuju na značajnu aktivnost albanske mafije. Prema izveštajima Vikiliksa, albanske mafijaške grupe povezane su sa raznim južnoameričkim političarima i pokrenule su akciju da premjeste svoja skrivena sredstava u različite banke. U izveštaju Vikiliksa dalje se navodi da albanske mafijaške grupe u velikoj meri pljačkaju u Centralnoj Americi, gde svi putevi vode do kolumbijskog kokaina. Albanske mafijaške grupe peru novac preko banaka u Hondurasu i ulažu veliku količinu u građevinske projekte kako bi dodatno povećale uticaj u Južnoj Americi.[47]

Istaknuti albanski mafijaši uredi

  • Zef Mustafa je bio saradnik porodice Gambino iz Njujorka. On se izjasnio krivim za pranje novca.[48]
  • Hvedet Lika je bio američki-albanski kriminalni šef koji je bio ozloglašen u kriminalnom podzemlju Njujorka. U knjizi "Plaćeni ubica" Hofmana i Hedlija, primijećeno je da iako njegovo ime nije poznato u široj američkom javnosti poput "Al Kapona" ​​ili "Džona Gotija", Hevedet "Džo" Lika je bio poznat u međunarodnom podzemlju. U knjizi se takoće napominje da; "Nije volio Italijane i ostavili su ga na miru zato što je bio tako nasilan. Poput japanskih kamikaza, njegovi sljedbenici bi krenuli na Džona Gotija, Paula Kastelana, pa čak i na predsjednika Reagana, ako je Lika to tražio od njih. Nema načina da se zaustave takvi ljude, i mafijaši su to znali."[49]
  • Jozef Ardizone je bio etnički Albanac sa Sicilije, osnivač i prvi šef kriminalne porodice u Los Anđelesu.[traži se izvor]
  • Princ Dobroshi je jedan od najvećih heroinskih šefova u Evropi.[traži se izvor]
  • Alfred Skurti (takođe poznat kao Aldo Bare) je šef jednog od najzloglasnijih kriminalnih sindikata u Albaniji poznatog kao "Banda Lušjes". Prema albanskim vlastima, Banda Lušjes je jedna od najzloglasnijih grupa za organizovani kriminal sa sedištem u Lušnji, Albanija koja ima međunarodne operacije. Prema albanskim vlastima, Banda Lušjes, pod Aldom Bareom "Vodi jedan od najvažnijih međunarodnih lanaca trgovine drogom" [50] According to Albanian authorities, Banda e Lushnjës, under Aldo Bare "Leads one of the most important international drug trafficking rings"'[50]
  • Ismail Lika je, prema Federalnom istražnom birou, bio albanski mafijaš koji je bio aktivan u Njujorku osamdesetih godina. Nazvan "kralj Njujorškog podzemlja druge", Ismail Lika je 1985. godine tražio od svojih ljudi da ubiju tužioca Rudija Đulijana. Uhvaćen sa najmanje 125 miliona dolara u heroinu, Lika je zatim nudio nagradu u iznosu od 400.000 dolara za tužioca Alana Kohena i detektiva Džeka Delemora, oba su stavljeni pod zaštitnu policije.[traži se izvor]
  • Lul Beriša je vođa zloglasnog klana sa sedištem u Draču, u Albaniji. Poznat kao "Banda Lul Beriše", klan, sa svojom složenom strukturom, bavi se prometom droge i oružja kao i drugim kriminalnim aktivnostima širom Evrope. Prema njemačkim i albanskim vlastima, međunarodne operacije klana koje uključuju trgovinu drogom i oružjem protežu do Turske, Bugarske, Italije i Njemačke.[51]
  • Armand Krašiki je bivši pripadnik albanske mafije sa sjedištem u Zagrebu, Hrvatska. Prema hrvatskim novinama Jutarnji list, Krasniki je predvodio moćan mafijaški klan sa međunarodnim operacijama.[23]
  • Naser Helili je ime koje su skovali švedske vlasti kao "albansku vezu" u Švedskoj. Operacije Helili klana uključuju trgovinu drogom i oružjem u i oko Švedske.[23]
  • Braća Osmani su, prema nemačkoj Saveznoj obaveštajnoj službi (Bundesnachrichtendienst), "najvažnije ličnosti organizovanog kriminala u Hamburgu i drugim gradovima u Nemačkoj".[52]
  • Mifit Dika je bivši šef "Balkanskog kriminalnog preduzeća"; međunarodne kriminalne organizacije koja se protezala od Kanade, Sjedinjenih Država, do Evrope.[53]
  • Kaplan Murat je najzloglasniji mafijaš u Belgiji. On je bio jedan od glavnih pokretača otmice bivšeg belgijskog premijera Paula Vandena Bojenansa 1989. godine. Tri dana kasnije, kriminalci su objavili poruku u vodećem briselskom listu Le Soir, tražeći 30 miliona belgijskih franaka u otkupu. Bojenansa je pušten fizički nepovređen mesec dana kasnije, 13. februara, kada je počiniocima plaćena nepoznata otkupnina.[54]
  • Gjavit Tači je lider "Tačijeve organizacije" koja je u Njujorku organizovana kriminalni sindikat. Tačijeva organizacija kontroliše ćelije za distribuciju droge u svih pet četvrti Njujorka i Albani. Prema Fedralnom istražnom birou, Tači organizacija ima međunarodne operacije u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Evropi.[55]
  • Džon Alite, takođe poznat kao "Džoni Aleto" (rođen 30. septembra 1962), je albanski mafijaš baziran u Njujorku. Bivši pripadnik kriminalne porodice Gambino bio je prijatelj i vođa grupe Džona A. Gotija 1980-ih i 1990-ih. Nakon izručenja iz Brazila 2006. godine, osuđen je u Tampi, Florida, po nekoliko tačaka optužnice za ubistvo, reketiranje i druge optužbe koje su se odnosile na navodno rukovođenje jedinicom organizacije Gambino na Floridi i osuđen je 2011. na 10 godina zatvora (od čega već je odslužio šest). On je bio svjedok optužbe protiv bivših saradnika, uključujući Gotija i Čarlsu Karnegliji, na sudu za reketiranje. Dok je bio deo organizacije Gambino, pošto je bio albanac, a ne italijan, Alite nije mogao postati član organizacije.
  • Naser Kelmendi je vođa Balkanskog kriminalnog carstva, kojeg su skovali bosanski organi vlasti. Prema izvještaju koji je predstavio Interpol, kriminalistička porodica Kelmendi predvodi jednu od najmoćnijih organizovanih kriminalnih organizacija ne samo u BiH, već i u cijelom regionu. Organizacija Kelmendi je uključena u krijumčarenje narkotika i cigareta, pranje novca i zelenašenje. Prema izvještaju Interpola, uticaj organizacije seže do Crne Gore, Kosova, Makedonije, Hrvatske, Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Država.[56] Osim toga, prema Centralnoj obavještajno agenciji, Kalmendi vodi jednu od najjačih albanskih kriminalnih porodica na Balkanu. Vjeruje se da se Kelmendijeva organizacija bavi kokainom i heroinom, kao i anhidridom octene kiseline, osnovni sastojak u proizvodnji heroina.[57] Naser Kelmendi uhapšen je 5. maja 2013.[58]
  • Elvis Kelmendi je objavio naslove kao nasilnog šefa droge i uhapšen je u maju 2013.[59]
  • Ibrahim Habibović je vođa zloglasnog klana sa sedištem u Napulju, Italija. Poznat kao "Banda Belo", klan, svojom složenom strukturom, bavi se prometom droge i oružja i drugim kriminalnim aktivnostima širom Evrope. Prema navodima italijanskih i srpskih vlasti, njihova međunarodna trgovina drogom i oružjem proteže se preko Turske i Bliskog istoka.
  • Luan Plakici, "potpredsjednik" albanske mafije u Velikoj Britaniji koji je u zatvoru 10 godina [60] (kasnije povećano na 23 godine) [61] za trgovinu ženama nakon što im je obećavao dobre poslove.
  • Erkman Rok, "šef" Njujorka i albanske mafije u Nju Džersiju, prikazan je na američkoj seriji "Najtraženiji u Americi" i uhapšen je u maju 2012.[62]
  • Baki Sadiki je šef albanske mafije u Slovačkoj.[63]
  • Plaurent Dervišaj je istaknuti član albanske mafije koji traži Federalni istražni biro u Sjedinjenim Državama. On je trenutno na spisku FBI "Najtraženijih" za koje se dobija finansijska nagrada onima koji pomognu u njihovom hašenju.[64][65]
  • Dukagljin Nikolaj je pripadnik albanske mafije koji je na spisku najtraženijih FBI-a za razne zločine.[66]

Reference uredi

  1. ^ „Tip Of The Iceberg: French Police Arrest Albanian Heroin Traffickers, But Balkan Criminal Gangs Tighten Grip Across Europe”. International Business Times. 16. 10. 2012. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  2. ^ „An introduction to the New York-Albanian mob - Capital New York”. Capitalnewyork.com. Arhivirano iz originala 26. 10. 2014. g. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  3. ^ „Albanian Criminal Activity”. Kosovo.net. Arhivirano iz originala 11. 11. 2018. g. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  4. ^ „Shape Of The Albanian Organized Crime”. Rieas.gr. 13. 4. 2000. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  5. ^ „Google Translate”. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  6. ^ „Google Translate”. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  7. ^ „Albanian Times: Albania confronts its Hatfields and McCoys”. 15. 2. 2013. Arhivirano iz originala 15. 2. 2013. g. 
  8. ^ Hopkins, Nick (7. 9. 1999). „Albanian mafia targets Britain”. The Guardian. London. 
  9. ^ News, Shkodra (11. 11. 2016). „Rusët: 5 vitet e fundit, 75% e tregut global te drogës e drejton mafia shqiptare - Shkodra News”. Arhivirano iz originala 22. 03. 2019. g. Pristupljeno 22. 03. 2019. 
  10. ^ „Mafia shqiptare e shtrirë edhe në Kinë”. Arhivirano iz originala 7. 3. 2014. g. Pristupljeno 3. 3. 2014. 
  11. ^ „Izraeli në alarm, mafia dhe zyrtarë shqiptarë në transaksione e fshehje pasurie – Agjencia Kombëtare e Lajmeve AMA”. Ama-news.al. Arhivirano iz originala 1. 2. 2017. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  12. ^ „The Aussie Gangsters Behind One of the World's Biggest Drug Cartels”. Couriermail.com.au. Pristupljeno 24. 8. 2018.  (potrebna pretplata)
  13. ^ Mickolus, Edward F.; Simmons, Susan L. (12. 1. 2011). The Terrorist List [5 volumes]. ISBN 9780313374722. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  14. ^ „Albania and Albanians around the world » Blog Archive » ALBANIAN MAFIA HAS DEEP ROOTS IN BELGIUM”. Albaniacountry.info. 1999. Arhivirano iz originala 2. 4. 2012. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  15. ^ „I - Comment s'implante la mafia albanaise” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 7. 3. 2014. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  16. ^ „Franca në alarm nga "mafia shqiptare", autoritetet: Vështirë t'i zbulohen rrënjët – Ora News”. Ora News. Arhivirano iz originala 26. 10. 2014. g. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  17. ^ a b v g Mrs. Jela Jovanovic, Secretary General (15. 8. 1999). „[CTRL] Spiegel: Spider's net of the Albanian Mafia in Germany”. Mail-archive.com. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  18. ^ „The growing Albanian Mafia: from the risk of area to the great alliaces”. Gnosis.aisi.gov.it. Arhivirano iz originala 26. 10. 2014. g. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  19. ^ „Mafia International? Organised Crime in Central and Eastern Europe « The View East”. Thevieweast.wordpress.com. 7. 10. 2011. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  20. ^ Celestine Bohlen (19. 3. 1997), „Italian Port Is 'Tired of Seeing These Albanians', New York Times 
  21. ^ a b v Ralf Mutschke (Assistant Director, Criminal Intelligence Directorate) (13. 12. 2000), The Threat Posed by the Convergence of Organized Crime, Drugs Trafficking and Terrorism (written testimony to the U.S. Committee on the Judiciary Subcommittee on Crime), Interpol 
  22. ^ Laura Delsere (20. 10. 2009). „Roberto Saviano on the mafia and Eastern Europe”. Balcanicaucaso.org. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  23. ^ a b v „Klanet Mafioze Shqiptare”. Lindja.hpage.com. Arhivirano iz originala 15. 6. 2012. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  24. ^ Hall, Allan; Popham, Peter (16. 8. 2007). „Mafia war blamed for shooting of six Italian men in Germany”. The Independent. London. Arhivirano iz originala 17. 11. 2010. g. Pristupljeno 22. 03. 2019. 
  25. ^ „Midnight sun has a dark side”. Listserv.buffalo.edu. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  26. ^ „Ceuta Nostalgia.- Las Mafias en España” (na jeziku: katalonski). Usuaris.tinet.cat. 20. 8. 2000. Arhivirano iz originala 13. 06. 2012. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  27. ^ a b „Albanian mafia behind Swiss heroin market < Europe < LEARN < Flare Network”. Flarenetwork.org. Arhivirano iz originala 22. 7. 2012. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  28. ^ „Albanian mafia controls heroin trafficking in Geneva”. The Times Of India.  [mrtva veza]
  29. ^ Thompson 2004
  30. ^ Aguiar, Shirin. „Focus: Gun Culture: 'My gun drives fear into people - once you got money and a gun, you got power'. The Independent. HighBeam Research. Arhivirano iz originala 25. 1. 2013. g. 
  31. ^ „Albanian gangs control violent vice networks”. London: Times Online. 29. 5. 2012. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  32. ^ „Securitas heist: Five found guilty of Britain's biggest robbery”. Daily Mirror. 21. 2. 2006. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  33. ^ Tovnsend, Mark. 2019. Kraljevi kokaina: kako je albanska mafija preuzela kontrolu nad trgovinom droge u Velikoj Britaniji. The Observer "". 13 Jan. [1]
  34. ^ „Powered by Google Docs” (PDF). Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  35. ^ „report on organized crime” (PDF). Criminal intelligence Service Canada. Arhivirano iz originala (PDF) 6. 2. 2013. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  36. ^ „Five Families of New York City: Albanian Mafia fueling Al Qaeda terrorist activity in US: Kosovo schools and orphanages open”. Fivefamiliesnyc.blogspot.com. 27. 8. 2010. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  37. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2016. g. Pristupljeno 22. 3. 2019. 
  38. ^ „Mafia shqiptare ne SHBA Me e pasofistikuara por me e dhunshme se italianet e ruset”. Shqiperia.com. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  39. ^ „Will the Real Mob Please Stand Up”. The New York Times. 5. 3. 2006. 
  40. ^ „FBI — Balkan Enterprises”. FBI. Arhivirano iz originala 17. 10. 2014. g. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  41. ^ „Albanian Mafia : MAFIA TODAY”. Mafiatoday.com. Arhivirano iz originala 24. 9. 2010. g. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  42. ^ Fahim, Kareem (3. 1. 2006). „Beating Them at Their Own Game”. New York Times. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  43. ^ „Articles About Albanian By Date - Page 2”. Daily News. New York. 
  44. ^ a b „Albanian Boss: Alex Rudaj - Gangsters Inc”. Gangstersinc.ning.com. 19. 11. 2010. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  45. ^ „ALBANIA 'MAFIA' BROKEN”. New York Post. Arhivirano iz originala 20. 02. 2012. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  46. ^ a b Brendan McGarvey (12. 12. 2002). „Another group of Eastern-European gunsels makes its mark”. Arhivirano iz originala 8. 6. 2009. g. 
  47. ^ landi thotë. „Ekskluzive/ Mafia shqiptare do pastrojë dhe investojnë paratë e pista në Honduras – Agjencia Kombëtare e Lajmeve AMA”. Ama-news.al. Arhivirano iz originala 02. 03. 2014. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  48. ^ Robbins, Tom (15. 2. 2005), „The Mob's Multimillion-Dollar Batter. The feds say this Albanian tough guy swings for John Gotti's old team”, Village Voice, Arhivirano iz originala 15. 12. 2013. g., Pristupljeno 22. 03. 2019 
  49. ^ „SHO NUFF MOB STUDY - NOVEMBER 15, 2005”. Gangstersinc.tripod.com. Arhivirano iz originala 24. 4. 2012. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  50. ^ a b „Powered by Google Docs” (PDF). Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  51. ^ „Banda e Durrësit: Vendimi i gjyqit, "burg për jetë" për 4 anëtarë”. Forumi Shqiptar. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  52. ^ „The Hamburg Express. Local news for an international community. - Offline”. Thehamburgexpress.com. Arhivirano iz originala 2. 4. 2012. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  53. ^ „FBI — International FBI Fugitive Captured in Toronto”. Fbi.gov. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  54. ^ „List of kidnappings”. Docstoc.com. Arhivirano iz originala 12. 10. 2012. g. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  55. ^ „Albania mob busts in area”. Times Union. 14. 7. 2011. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  56. ^ „Balkanblog: Die Super Mafia im Balkan des Naser Kelmendi Clans aus dem Kosovo”. Balkan-spezial.blogspot.com. 16. 11. 2009. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  57. ^ Rubenfeld, Samuel (1. 6. 2012). „Obama Slaps Sanctions On Alleged International Drug Traffickers - Corruption Currents”. Wall Street Journal. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  58. ^ „Reputed Crime 'Kingpin' Arrested In Kosovo”. Radio Free Europe/Radio Liberty. RadioFreeEurope/RadioLiberty. 6. 5. 2013. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  59. ^ „Son of Drug Boss Naser Kelmendi Sentenced To Four Years for Attempted Murder - Hetq”. Hetq.am. Arhivirano iz originala 02. 08. 2013. g. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  60. ^ „Scotland's FBI warns 25 foreign mafia gangs are now at large”. Herald Scotland. 15. 1. 2012. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  61. ^ „Vice ring boss's jail time doubled”. BBC News. 29. 4. 2004. 
  62. ^ „'Kingpin' In Albanian Mafia Arrested In Toronto”. The Huffington Post. 25. 5. 2012. Arhivirano iz originala 26. 10. 2014. g. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  63. ^ Lubomir Makky; Mark Northrop (31. 10. 2012). „Harabin wins €150,000 after suing general prosecutor”. Spectator.sme.sk. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  64. ^ „Redinal Dervishaj Arrested Outside Of Chicago Following Stabbing Death Of Anthony Lacertosa At Lacertosa's Engagement Party On Staten Island”. CBS New York. 20. 3. 2012. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  65. ^ „FBI — PLAURENT DERVISHAJ”. FBI. Pristupljeno 26. 10. 2014. 
  66. ^ „FBI — DUKAGIN NIKOLLAJ”. FBI. Pristupljeno 26. 10. 2014. 

Literatura uredi

  • Thompson, Tony (2004). Gangs: A Journey into the heart of the British Underworld. ISBN 978-0-340-83053-6. 

Dodatna literatura uredi

Spoljašnje veze uredi