Altoman Vojinović

Altoman Vojinović (13471359) bio je srpski vojvoda i veliki župan iz porodice Vojinovića koji je vladao Humom. Nasledio je 1347. godine porodične posede kao najstariji sin vojvode Vojina. U kasnu jesen iste godine se oženio Ratoslavom Mladenović i sa njom je 1348. godine dobio sina Nikolu (Altomanovića) (1366—1373). Tokom svoje vladavine pratio je Dušana Silnog (1331—1355) na njegovim pohodima, a sukobljavao se i sa pljačkaškim odredima bana Bosne, Stjepana II Kotromanića ((1314)13221353), koji su upadali u Rašku. Posle njegove smrti njegove posede je prigrabio njegov brat knez Vojislav Vojinović (oko 13551363) koji je sa njih proterao jedanaestogodišnjeg Nikolu i njegovu majku.

Altoman Vojinović
Lični podaci
Datum smrti1363.
Porodica
PotomstvoNikola Altomanović
RoditeljiVojin
DinastijaVojinovići
PrethodnikVojin
NaslednikVojislav
Srpsko carstvo, u vreme cara Uroša, sa teritorijama oblasnih gospodara

Poreklo i porodica uredi

Altoman je pripadao vlastelinskoj porodici Vojinovića koja je upravljala oblastima oko Gackog. On je bio srednji sin vojvode Vojina koji je pored njega imao još sinove:

Žena Altomana Vojinovića Ratoslava bila je ćerka vojvode Mladena i sestrom kasnijeg sevastokratora Branka Mladenovića, oca Vuka Brankovića (1371—1391). Sa njom je Altoman imao jednog sina:

Altoman kao sin vojvode Vojina uredi

Altoman se prvi put u istorijskim izvorima pominje 1335. godine kao Altoman, sin Vojinov. Verovatno je sa svojom braćom pratio oca na pohodu kralja Dušana 1334. godine tokom koga su zauzeti Ohrid, Kostur, Strumica, a sam Solun je bio opsednut, a verovatno se našao i na pohodima tokom 1342. i 1343. godine na prostoru današnje Albanije.

Početkom `40 godina XIV veka je najverovatnije vojvoda Vojin svojim sinovima dodelio zasebne oblasti na upravu. Altomanu je pripalo zaleđe Dubrovačke republike, tako da je on uspostavio dobre odnose sa dubrovačkim trgovcima koji su mu plaćali siguran prolaz preko njegovih zemalja. Najverovatnije je sa tim zemljama dobio i titulu velikog župana, iako se sa njom prvi put pominje tek 1347. godine. Tokom ovog vremena je kralj Dušan porodici Vojinović za njihove zasluge ustupio tzv. stonski dohodak koji je pripadao suverenu.

Vladavina uredi

Posle smrti vojvode Vojina početkom jeseni 1347. godine, njegove posede nasleđuje njegov najstariji sin Altoman. On se krajem godine ženi Ratoslavom Mladenović, sa kojom 1348. godine dobija sina Nikolu (Altomanovića). On je za potrebe svadbe zatražio od Dubrovčana nekoliko lađa, koje su mu oni ustupili tek na zahtev samog cara Dušana, ali su tom prilikom odbili da mu za vreme unapred isplate određenu svotu novca na ime tzv. stonskog dohodka.

Već tokom 1348. godine Altoman sa svojim odredima prati cara Dušana na uspešnom pohodu po Epiru i Tesaliji. Tokom naredne godine se obnavljaju neprijateljstva između bana Bosne Stjepana II Kotromanića i Dušanove carevine oko zapadnog dela Huma, ovog puta zbog banovog građenja tvrđave na ušću Neretve što je protumačeno kao neka vrsta agresije. Posledica tih sukoba bili su česti upadi trupa bana Bosne, Stjepana II Kotromanića, na prostor kojim je vladao Altoman, a samo Gacko je nekoliko puta stradalo tokom njihovih pohoda koji su stizali i do Kotora. Posle propasti diplomatskih aktivnosti uz posredništvo Republike svetog Marka, car Dušan u oktobru 1350. godine kreće sa vojskom na prostor banovine Bosne. Stjepan II se pred njim povukao, tako da je Dušan bez borbe zauzeo ceo Hum i otpočeo opsadu prestonog Bobovca. Međutim ovaj pohod je bio prekinut iznenadnim udarom Jovana Kantakuzina (1347—1354) na južne granice srpskog carstva, što je cara primoralo da se sa svojom vojskom brzo povuče na jug. Ovo povlačenje je odmah iskoristio bosanski ban Stjepan II i ponovo preuzeo kontrolu nad zapadnim delovima Huma.

Posle ove Dušanove intervencije, odredi bana Bosne su skoro u potpunosti prestali sa upadima na prostore srpskog carstva, ali je i pored toga veliki župan Altoman morao biti na stalnom oprezu. Naredne godine, on je proveo upravljajući svojom oblašću, ne upuštajući se u poslove Dušanove carevine, pošto o njemu u narednom periodu nema vesti.

Veliki župan Altoman Vojinović umire 1359. godine, a njegove oblasti neposredno nakon njegove smrti preuzima njegov brat, knez Vojislav Vojinović, koji je sa njih proterao jedanaestogodišnjeg Nikolu i njegovu majku, dodelivši im mali posed na uživanje.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi