Antonov An-72 (rus. Антонов Ан-72) je višenamenski regionalni transportni dvomotorni mlazni avion nosivosti do 10 tona. Po kodifikaciji NATO ima ime Coaler. Narodni nadimak mu je «Čeburaška», po istoimenom junaku iz crtanog filma. U Ukrajini je takođe prozvan «Galja», «Galina», prema poznatom narodnom imenu.

Antonov An-72 „Čeburaška" [1]
Antonov An-72 reg-ozn. RF-72011 Granične patrole Rusije, iznad aerodroma Šeremetjevo, 9. juna 2008. godine
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Početak proizvodnje1985. godine
Statusaktivan
Prvi korisnikSovjetsko ratno vazduhoplovstvo
Broj primeraka121
Dužina28,07
Razmah krila31,9
Visina8,65
Površina krila98,6
Prazan19500
Maks. masa pri uzletanju32000 kg
Turbo-mlazni motorLotarev D-36
Potisak TMM2h65 kN
Maks. brzina na Hopt710 km/h
Dolet2700-4700 km
Plafon leta12200 m

Projektovanje i razvoj uredi

 

Razvijen je u projektnom birou ANTK Antonov u Sovjetskom Savezu. Projektovan je da sleće i poleće sa kratkih staza (STOL) u teškim uslovima, sa nepripremljeni staza, da u VVS Sovjetskog Saveza dopuni turboelisni Antonov An-26. Snažni uređaji za visoko podizanje krila i poboljšani odnos potiska i težine obezbeđuju mogućnost kratkog poletanja i sletanja aviona. Motori ugrađeni iznad gornje površine krila obezbeđuju povećanje uzgona pri poletanju i sletanju zahvaljujući tome što preko gornje površine krila duvaju izduvni gasovi iz mlaznika motora (Koanda efekat). Avion je prvi put poleteo 31 avgusta 1977[2]. Novembra 1983. godine piloti M. Popović i S. Maksimov su na An-72 postavili svetske rekorde za plafon leta od 13.410 metara, i maksimalnu visinu leta na ešelonu od 12.980 metara, u ovoj klasi aviona.

Istorijat projekta An-72 uredi

  • 16.–27.05.1974. - zajedničku odluku objavljuju Ministarstvo avio-industrije, Vazduhoplovstvo i Ministarstvo civilnog vazduhoplovstva o pokretanju razvoja lakog vojno-transportnog aviona.
  • 12.07.1976. - objavljivanje Akta Centralnog komiteta KP SSSR i Saveta ministara SSSR br. 558-186 o razvoju An-72.
  • 6.05.1977. - prvi prototip aviona An-72 izlazi iz montažne hale.
  • 31.08.1977. - prvi let An-72 (posada: V.Terskij – kapetan, S.Gorbik – kopilot, A.Kruc – inženjer leta, A.Romanjuk – inženjer/operater eksperimenta).
  • 4.05.1979. - drugi prototip An-72 leti prvi put.
  • juna 1979. - godine An-72 je demonstriran na 33. Pariskom sajmu vazduhoplovstva u Le Buržeu.
  • 29.11.1984. - An-72P (patrola) prvi put leti, pilot: S.Maksimov.
  • 22.12.1985. - prvi let prvog serijskog An-72 (serijski broj 01-01) u Harkovu. pilot: V.Tkačenko.
  • maja 1987. - uvođenje u upotrebu An-72 iz serijske proizvodnje.

Karakteristike uredi

Projektovan je u tandemu sa An-74, koji ima sposobnost za rad u teškim vremenskim uslovima, u polarnim regionima. Na njega je opciono instalirana stajni trap sa točak-skijama, oprema za odleđivanje i niz drugih nadogradnji, koje omogućavaju operacije na Arktiku i polarnim okruženjima. Ostali verzije An-72 uključuje An-72S VIP transport i An-72P pomorski patrolni avion.

 
Visoko postavljeni motori D-36 sa uključenim reversima potiska pri kočenju

Karakteristika neobičnog dizajna An-72 je upotreba Koanda efekta za poboljšanje poletno sletnih performansi, koristeći izduvne gasove sagorevanja motora preko gornje površine krila za povećanje uzgona. Prvi let je napravljen 31. avgusta 1977. godine, ali je tek 1980-ih počela serijska proizvodnja.

 
Klizna zadnja vrata na An-72A, aerodrom u Rostovu na Donu

Pogonska grupa je Lotarev D- 36 dvoprotočni turbomlazni motor. Poletni trag ovog aviona je 620 m, potrebna sletna staza je dužine od svega 420 metara. Zadnji deo trupa aviona ima rampu sa zadnjim šarkama kliznog sistema unazad i do potpunog otvaranja. Ovo omogućava iskrcavanje transpornog desanta do 7,5 tona mase, dok postoje sporedna sklopiva sedišta sa strane za 52 putnika.[3]

Verzije aviona uredi

 
Patrolni An-72P ruskih pograničnih snaga reg-ozn. RA-72022, aerodrom u Vladivostoku 2015. godine
  • An-72 "prototip i predserijski avioni. Dve leteća prototipa, jedan statički test zmaj aviona i osam predserijskih mašina.
  • An-72A Početna proizvodna transportna verzija aviona sa dužim trupom i povećanim krilima.
  • An-72AT - Teretna verzija An-72A kompatibilan sa standardnim međunarodnim kontejnerima.
  • An-72S - Izvršni VIP transport opremljeni kuhinjom u prednjem delu kabine, radni deo i odmorišta u centralnom delu sa 24 fotelje u zadnjoj kabini, može da se restrukturira za transport 38 ranjenika ili kao vazdušna ambulanta nosi osam nosila.
  • An-72P -patrolni avion. Naoružani sa jednim 23 mm GŠ-23L topom plus bombe i / ili rakete.[4]
  • An-74 Arktički model podrške sa prostorom za pet ekipa, povećan kapacitet goriva, veći radar u izbočenom nosu, poboljšana navigaciona oprema, ima bolju opremu za odleđivanje, a može biti opremljen sa točkovima- skije stajnim trapom.
 
Turkmenistanski An-74 repni broj 19, aerodrom u Harkovu 2015. godine

Operativno korišćenje uredi

An-72 je serijski proizveden u Harkovskom preduzeću za proizvodnju aviona gde je između 1984. i 1992. godine proizvedeno 114 aviona ovog tipa.

Zemlje korisnice uredi

Civilni korisnici uredi

  Jermenija
  Estonija
  Francuska
  • Darta
  Rusija
  Sudan
  Ukrajina

Vojni korisnici uredi

 
An-72P Vojnog vazduhoplovstva Ekvatorijalne Gvineje repni broj 032, aerodrom Žuljani u Kijevuu 2009. godine
  Ekvatorijalna Gvineja-2
  Moldavija-2
  Rusija-39
  Ukrajina-26+2[5]

Bivši eksploatanti uredi

  Angola
  Jermenija
  Gruzija
  Kazahstan
  Libija
  Peru
  SSSR

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi

  • Simons, David; Withington, Thomas. Die Geschichte der Fligerei (na jeziku: (jezik: nemački)). Bath: Parragon Books Ltd. ISBN 978-1-4054-8950-8. 
  • Gordon,Yefim & Komissarov, Dmitry. Antonov An-12. Midland. Hinkley. 2007. ISBN 978-1-85780-255-9.
  • Gunston, Bill. The Osprey Encyclopedia of Russian Aircraft 1875–1995. London: Osprey. 1995. ISBN 1-85532-405-9..
  • Lake, Jon. "Antonov's An-8 Camp: The Little Known Pioneer". Air International, September 2004, Vol 67 No 3.
  • Simpson, Rod. Airlife's World Aircraft. Airlife Publishing Ltd. London. 2001. ISBN 1-84037-115-3.

Spoljašnje veze uredi