August Krog
August Krog (engl. August Krogh; 15. novembar 1874 — 13. septembar 1949) bio je danski profesor Fiziologije na Univerzitetu u Kopenhagenu od 1916. do 1945.[2][3][4] Doprineo je velikim brojem otkrića u oblasti Fiziologije, a poznat je po Krogovom principu.[5][6][7]
August Krog | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 15. novembar 1874. |
Mesto rođenja | Greno, Danska |
Datum smrti | 13. septembar 1949.74 god.) ( |
Mesto smrti | Kopenhagen, Danska |
Naučni rad | |
Polje | medicina |
Akademija | Univerzitet u Kopenhagenu |
Poznat po | Krogov princip[1] |
Nagrade | Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu |
Godine 1920. August Krog dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće mehanizma regulacije kapilara u mišićnom tkivu.[8][9] Prvi je opisao adaptaciju perfuzije krvi u mišićima i drugim organima u skladu sa zahtevima kroz otvaranje i zatvaranje arteriola i kapilara.
Život
urediRođen je u Grenou, u Danskoj, kao sin Vigoa Kroga, brodograditelja. Školovao se u Orhusu. Godine 1899. je magistrirao na Univerzitetu u Kopenhagenu, a doktorirao 1903. godine.[10]
Krog je bio pionir komparativne fiziologije. Napisao je svoju disertaciju o disanju kroz kožu i pluća žaba: Respiratorna razmena životinja, 1915. Kasnije je Krog započeo studije homeostaze vode i elektrolita u vodenim životinjama i objavio knjige: Osmotska regulacija (1939) i Uporedna fiziologija Respiratorni mehanizmi (1941). Napisao je više od 200 članaka u međunarodnim časopisima. Bio je konstruktor naučnih instrumenata od kojih je nekoliko imalo praktični značaj, poput spirometra i aparata za merenje brzine bazalnih metabolizma.
Krog je počeo da predaje na Univerzitetu u Kopenhagenu 1908, a 1916. je unapređen u redovnog profesora. Postao je šef prve laboratorija za fiziologiju životinja (zoofiziologija) na univerzitetu.[11]
Krog i njegova supruga Mari „doveli" su inzulin u Dansku ubrzo nakon što je otkriven 1922. godine. Mari, lekarka koja je imala pacijente sa dijabetesom tipa 1, i sama je patila od dijabetesa tipa 2, bila je, naravno, veoma zainteresovana za ovu bolest.[12]
Tokom 1930-ih, Krog je radio sa dva Nobelovca (Đerđ de Heveš i Nils Bor) na propustljivost membrane teške vode i radioaktivnih izotopa, zajedno su uspeli da dobiju danski prvi ciklotron za eksperimente na životinjama i fiziologiju biljaka, kao i na zubarskom i medicinskom radu.
Publikacije
uredi- The Respiratory Exchange of Animals and Man (1916)
- Osmotic Regulation in Aquatic Animals (1939)
- The Comparative Physiology of Respiratory Mechanisms (1941)
Porodica
urediOženio se Mari Žorgenson 1905. Veliki deo svojih poslova radio je zajedno sa njom.[13]
Zajedno su imali četvoro dece, od kojih je najmlađi rođen 1918. Mari je, takođe, bila fiziolog, a 1975.[14] postala je prva žena predsednik Američkog fiziološkog društva. Snaja im je isto bila fiziolog.[15][16]
Dalje čitanje
uredi- Larsen, E. H. (2001). „August Krogh and the laboratory of animal physiology situated at Ny Vestergade 11”. Ugeskrift for Laeger. 163 (51): 7240—7248. PMID 11797555.
- Kardel, T. (1999). „About the seven little devils who changed physiology. August and Marie Krogh on pulmonary gas exchange”. Ugeskrift for Laeger. 161 (51): 7112—7116. PMID 10647306.
- Schmidt-Nielsen, B. (1984). „August and Marie Krogh and respiratory physiology”. Journal of Applied Physiology: Respiratory, Environmental and Exercise Physiology. 57 (2): 293—303. PMID 6381437. doi:10.1152/jappl.1984.57.2.293.
- Poulsen, J. E. (1975). „The impact of August Krogh on the insulin treatment of diabetes and our present status”. Acta Medica Scandinavica. Supplementum. 578: 7—14. PMID 1098401. doi:10.1111/j.0954-6820.1975.tb06497.x.
- Dejours, P. (1975). „August Krogh and the physiology of respiration”. Scandinavian Journal of Respiratory Diseases. 56 (6): 337—346. PMID 769148.
- Kenez, J. (1965). „The Capillaries and Krogh”. Orvosi Hetilap. 106: 177—178. PMID 14275297.
Reference
uredi- ^ Krebs, H. A. (1975). „The August Krogh Principle: "For many problems there is an animal on which it can be most conveniently studied"”. Journal of Experimental Zoology. 194 (1): 221—6. PMID 811756. doi:10.1002/jez.1401940115.
- ^ Drinker, C. K. (1950). „August Krogh: 1874-1949”. Science. 112 (2900): 105—107. PMID 15442251. doi:10.1126/science.112.2900.105.
- ^ Liljestrand, G. (1950). „August Krogh”. Acta Physiologica Scandinavica. 20 (2–3): 109—116. PMID 15413515. doi:10.1111/j.1748-1716.1950.tb00688.x.
- ^ „Deaths of C. M. Wenyon, Clifford Dobell and A. Krogh”. Comptes rendus des séances de la Société de biologie et de ses filiales. 144 (3–4): 160—1. 1950. PMID 15420871.
- ^ „August Krogh (1874-1949) the physiologist's physiologist”. JAMA: The Journal of the American Medical Association. 199 (7): 496—497. 1967. PMID 5335475. doi:10.1001/jama.199.7.496.
- ^ Hurst, J. W.; Fye, W. B.; Zimmer, H. G. (2006). „August Krogh”. Clinical Cardiology. 29 (5): 231—233. PMC 6653951 . PMID 16739398. doi:10.1002/clc.4960290514.
- ^ Rehberg, P. B. (1951). „August Krogh, November 15, 1874-September 13, 1949”. The Yale Journal of Biology and Medicine. 24 (2): 83—102. PMC 2599127 . PMID 14901880.
- ^ Larsen, E. H. (2007). „August Krogh (1874-1949): 1920 Nobel Prize”. Ugeskrift for Laeger. 169 (35): 2878. PMID 17877986.
- ^ Sulek, K. (1967). „Nobel prize for August Krogh in 1920 for his discovery of regulative mechanism in the capillaries”. Wiadomosci Lekarskie. 20 (19): 1829. PMID 4870667.
- ^ Biographical Index of Former Fellows of the Royal Society of Edinburgh 1783–2002 (PDF). The Royal Society of Edinburgh. jul 2006. ISBN 978-0-902-198-84-5. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 01. 2013. g. Pristupljeno 03. 02. 2020.
- ^ „George de Hevesy: Explosion of new knowledge”. Niels Bohr Institute. Pristupljeno 2. 8. 2016.
- ^ „The Founders”. Novo Nordisk. Arhivirano iz originala 16. 07. 2016. g. Pristupljeno 2. 8. 2016.
- ^ „August Krogh - Facts”. Nobelprize.org. Pristupljeno 2. 8. 2016.
- ^ Dantzler, William H. (jul 2015). „Obituary Bodil Schmidt-Nielsen (1918-2015) 48th APS President”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 17. 12. 2015.
- ^ Living history of physiology: Bodil Schmidt-Nielsen (Prof. William Dantzler. University of Arizona) [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. decembar 2008)
- ^ 48th APS President (1975-1976)Bodil M. Schmidt-Nielsen (American Physiological Society) „Archived copy”. Arhivirano iz originala 21. 11. 2009. g. Pristupljeno 3. 11. 2009.