Vladimir Kepen

Rusko-Nemački meterolog

Vladimir Petrovič Kepen (rus. Владимир Петрович Кёппен, nem. Wladimir Peter Köppen; Sankt Peterburg, 25. septembar 1846Grac, 22. jun 1940) je bio jedan od najznačajnijih geografa, klimatologa, meteorologa i botaničara kraja XIX veka i početka XX veka. Najpoznatiji je po svojoj klasifikaciji klimata koja se i danas koristi širom sveta.

Vladimir Petrovič Kepen
Lični podaci
Datum rođenja(1846-09-25)25. septembar 1846.
Mesto rođenjaSankt Peterburg, Ruska Imperija
Datum smrti22. jun 1940.(1940-06-22) (93 god.)
Mesto smrtiGrac, Nacistička Nemačka

Biografija uredi

Rođen je u Sankt Peterburgu u Rusiji 1846. godine, a poreklo vodi iz Nemačke. Njegov deda po struci lekar, emigrirao je po pozivu ruske carice Katarine II, sa zadatkom da poboljšanja higijene u tadašnjim ruskim provincijama. Njegov sin Petar, Vladimirov otac, bio je poznat geograf i istoričar Rusije tog doba. To je Kepena navelo da se u budućnosti opredeli za svoju struku. Srednju školu je završio u Simferopolju, a studije botanike upisao je 1864. u Sankt Peterburgu. Često je sa porodicom putovao na relaciji Krim — Sankt Peterburg, gde se bavio istraživanjem i proučavanjem flore, kao i uticaja klime na istu. Godine 1867. na Univerzitetu u Hajdelbergu odbranio je doktorat sa temom uticaja temperature na gajenje biljaka.

Doprinos nauci uredi

Kepen je između 1872. i 1873. godine bio zaposlen u „Ruskoj meteorološkoj službi“, da bi se dve godine kasnije vratio u Nemačku i nastavio svoj rad u „Nemačkom marinskom centru za meteorologiju“. Bio je zadužen za prognozu vremena na moru i kopnu severnog dela zemlje.

Ubrzo je otpočeo eksperimentisanje sa vremenom i meteorološkim balonima u cilju prikupljanja podataka o stanju u gornjoj atmosferi. Svoja istraživanja je objavio 1884. godine. Taj rad bio je osnova za klimatsku klasifikaciju koju je objavio 1900, a konačna verzija završena je 1936. godine. Kepen je bio upoznat i sa paleoklimatologijom, a 1924. godine objavio je sa svojim zetom Alfredom Vegenerom delo „Klima geološke prošlosti“ (Die Klimate der Geologischen Vorzeit), koje će Milutinu Milankoviću biti osnovica za teoriju ledenih doba.

Pred kraj života sarađivao je sa nemačkim klimatologom Rudolfom Gajgerom, sa kojim napisao petotomno delo „Klimatologija“ (Handbuch der Klimatologie). Nakon njegove smrti 1940. godine, Gajger je nastavio rad na klimatskoj klasifikaciji i njenom poboljšanju. Vladimir Kepen se zalagao za upotrebu esperanta zarad mira u svetu.

Dela uredi

  • Köppen Klimaklassifikation — (Klasifikacija klimata), 1900. godine (dopunjeno 1936)
  • Die Klimate der Geologischen Vorzeit — (Klima geološke prošlosti), 1924. godine
  • Handbuch der Klimatologie — (Klimatologija, 5 tomova), 1935—1940. godine

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi

Literatura uredi

  • Dukić, Dušan (2007). Klimatologija, Geografski fakultet, Beograd