Glicerije (oko 420 — posle 480) je bio car Zapadnog rimskog carstva tokom 473. i 474. godine. Kasnije je bio episkop. Glicerije je bio visoki dvorski službenik na dvoru u Raveni, kada ga je magister militum Burgunđanin Gundobad postavio na carski presto (upražnjeno posle smrti Olibrija) negde početkom marta 473. godine. Gunodbad je bio u prilici da postavi cara jer je Ricimer, koji je to do tada činio, iznenada umro. Glicerije je bio samo Gundobadov službenik, i nikada nije bio priznat od strane Lava I, vizantijskog cara.

Glicerije
Imperator Glicerije
Lični podaci
Puno imeFlavije Glicerije Avgust
Datum rođenjaoko 420.
Mesto rođenjaDalmacija,
Datum smrtiposle 480.
Mesto smrtiDalmacija,
Zapadnorimski car
Periodmart 473. — jun 474.
PrethodnikOlibrije
NaslednikJulije Nepot

Možda je Glicerijeva vladavina odložila konačni pad Zapadnog rimskog carstva. Naime, kada su Ostrogoti, tada u Iliriku, poslali svoje trupe u Italiju 473. godine, Glicerijeva vojska je uspela da odbije taj napad. Glicerije je u stvarnosti vladao samo nad severnom Italijom. Bez obzira na ovaj uspeh, Lav I nije bio spreman da Glicerija prizna i imenovao je svog rođaka Julija Nepota za cara na Zapadu. Stoga, za Glicerija se jedva može reći da je bio car, a ne uzurpator. Julije Nepot je sa velikom vojskom koju je dobio od Lava isplovio iz Dalmacije i uplovio u Ostiju u junu 474. godine. Glicerije nije pružao otpor i odmah se predao.

Možda kao nagradu što nije pokrenuo rat protiv njega, Julije Nepot je dozvolio Gliceriju da postane episkop u Saloni, gradu u Dalmaciji. Kasnije su se Glicerije i Julije Nepot opet sreli jer je ubrzo novi car morao da potraži utočište u ovoj provinciji. Po jednoj vesti, Glicerije je bio uključen u zaveru protiv Nepota i koja se završila njegovom smrću u maju 480. godine. Najverovatnije, pravi inspirator ubistva bio je Odoakar, varvarski kralj Italije. Navodno je posle toga Odoakar imenovao Glicerija za episkopa u Milanu.[traži se izvor]


Zapadnorimski carevi

473—474.