Golubić (Knin)
Golubić je naseljeno mjesto u gradu Kninu, sjeverna Dalmacija, Šibensko-kninska županija, Republika Hrvatska. Prema preliminarnim podacima sa poslednjeg popisa 2021. godine u mestu je živelo 660 stanovnika.[1]
Golubić | |
---|---|
![]() | |
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Šibensko-kninska |
Grad | Knin |
Oblast | Kninska krajina |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 06′ 29″ S; 16° 12′ 54″ I / 44.1081477° S; 16.2150602° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 327 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 22301 Golubić |
Pozivni broj | +385 22 |
Registarska oznaka | ŠI |
Geografija
urediNalazi se 5 km sjeverno od Knina. Kroz selo protiče rijeka Butižnica.
Istorija
urediZa vrijeme rata u Hrvatskoj, Golubić se nalazio u Republici Srpskoj Krajini. Tokom hrvatske vojne akcije Oluja 1995. godine, gotovo cjelokupno stanovništvo je napustilo Golubić. Tokom te akcije, 6. avgusta 1995. godine, u ovom selu je ubijeno 18 starijih meštana srpske nacionalnosti. Nakon pada Republike Srpske Krajine, u Golubić su naseljeni Hrvati iz centralnog dijela Bosne čime se promijenila etnička struktura.
U Golubiću je 2011. podignut spomenik Srbima žrtvama Oluje, u porti crkve Svetog arhiđakona Stefana. Spomenik je srušen u noći 12/13. septembra 2013.[2]
Kultura i vera
urediU Golubiću se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Arhiđakona Stefana iz 1462. godine. Ona je jedno vrijeme (1692) bila sjedište episkopa dalmatinskog Vasilija Prvog.[traži se izvor] Na dan prenosa moštiju Sv. Stefana, 15. avgusta, održava se seoski sajam na kome se i danas okuplja veliki broj Golubićana. Godine 1764. u selo dolazi da učiteljuje i poznati srpski prosvetitelj Dositej Obradović.[3]
Privreda
urediU blizini sela je istoimena hidroelektrana na Butižnici. Golubić je bio poznat u široj okolini po proizvodnji kapulice (crnog luka) za rasad.
Stanovništvo
urediOko 1920. godine, u Golubiću su sve porodice bile pravoslavne, osim jedne rimokatoličke.[4] Prema popisu iz 1991. godine, Golubić je imao 1.424 stanovnika, od čega 1.389 Srba, 17 Hrvata, 1 Jugoslovena, 1 Muslimana i 16 ostalih. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Golubić je imao 654 stanovnika.[5] Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Golubić je imalo 1.029 stanovnika, većinom Hrvata.[6]
Nacionalnost[7] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 1.389 | 1.466 | 1.818 | 2.137 |
Jugosloveni | 1 | 105 | 20 | |
Hrvati | 17 | 40 | 43 | 74 |
Crnogorci | 1 | 9 | ||
Muslimani | 1 | |||
ostali i nepoznato | 16 | 5 | 4 | 23 |
Ukupno | 1.424 | 1.617 | 1.885 | 2.243 |
Demografija[7] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 2.243 | |
1971. | 1.885 | |
1981. | 1.617 | |
1991. | 1.424 | |
2001. | 654 | |
2011. | 1.029 |
Popis 1991.
urediNa popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Golubić je imalo 1.424 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Prezimena
uredi
|
|
Reference
uredi- ^ „Prvi rezultati popisa 2021. godine”. popis2021.hr. Arhivirano iz originala 14. 01. 2022. g. Pristupljeno 19. 1. 2022.
- ^ Srušen spomenik Srbima nastradalim u Oluji („Večernje novosti“, 13. septembar 2013)
- ^ Stanoje Stanojević, Jovan Jovanović, Slobodan Jovanović...: "Srpski narod u 19. veku", Beograd ?
- ^ „Tri srodne golubićke porodice”. Srpski despot. Arhivirano iz originala 10. 06. 2015. g. Pristupljeno 26. 3. 2012.
- ^ Popis stanovništva 2001. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. januar 2012), Pristupljeno 16. 4. 2013.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Arhivirano iz originala 15. 11. 2013. g. Pristupljeno 16. 4. 2013.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Izvori
urediLiteratura
uredi- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.
Spoljašnje veze
uredi- Tromeđa: Golubić Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. jul 2013) (jezik: srpski)