Gornjane je naseljeno mesto grada Bora u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bio je 731 stanovnik[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 930 stanovnika).

Gornjane
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
GradBor
Stanovništvo
 — 2022.Pad 731
 — gustina8,09 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 15′ 19″ S; 22° 03′ 29″ I / 44.2553° S; 22.0581° I / 44.2553; 22.0581
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina398 m
Površina90,344 km2
Gornjane na karti Srbije
Gornjane
Gornjane
Gornjane na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj030
Registarska oznakaBO

Geografija uredi

 
Veliki krš

Gornjane je selo na severu grada Bora, udaljeno od Bora 27 kilometara. Smešteno je na Gornjanskoj visoravni oko koje se uzdižu planine Stol, Veliki krš, Mali krš i Deli Jovan. Površina sela je 9.034 hektara. Na severu se graniči sa Rudnom Glavom i Crnajkom, na zapadu sa Vlaolom, na istoku sa Lukom i Tandom, a na jugu sa Bučjem i Kriveljem. Prosečna nadmorska visina sela je 450 m. Selo ima 14 zaselaka: Crkvenac, Balta Mare, Krušar, Fundonje, Dumbrava, Vizak, Kraku Floresku, Velika Kulma, Mala Kulma, Selište, Srbulešti, Manastir, Garvan i Prekokrš.[2]

Istorija uredi

Selo Gornjane se prvi put pominje 1524. godine pod nazivom Gornjan. Iste godine oblast Poreča potpada pod tursku vlast i u popisu se spominju čak osam naselja na prostoru današnjeg Gornjana: Gornjan, Ljubova, Grešnica, Vidorište, Klokovac, Crkvenac, Lozovica i Dobrosnice. Nekadašnje selo nalazilo se na obalama Ljubovske reke koja je predstavljala granicu između Smederevskog i Vidinskog sandžaka. Danas se taj deo sela zove Staro selo. 1839. selo je doživelo veliku štetu u poplavama, zbog čega je nova lokacija sela izabrano van rečnih tokova, a selu je pomogao i Miloš Obrenović.[2] 1900. godine je u selu izgrađena crkva Svete Trojice.

Lokalitet "Manastirište" uredi

Lokalitet "Manastirište" sa ostacima crkve nalazi se u podnožju prevoja Vrata (Vrac) na spoju planina Veliki krš i Mali krš. Udaljen je 2 km od Gornjana. Pouzdanih podataka o nastanku i životu manastira nema. Smatra se da je manastir nastao u 16. ili 17. veku i može se svrstati u grupu hramova tzv. obnovljenog raškog tipa. Crkva je duga 14 m, a široka 8 m. Prilikom arheoloških istraživanja nađena su i dva groba bez priloga.[3]

Demografija uredi

Prema popisu iz 2022. u Gornjanu živi 731 stanovnik što je za 199 manje (-21,40%) u odnosu na popis iz 2011. kada je bilo 930 stanovnika. U naselju ima 630 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,91 godina (49,48 kod muškaraca i 50,36 kod žena).[1]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 275 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,66,[4] a prema popisu iz 2002. u naselju ima 369 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,02.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Vlasima (prema popisu iz 2002. godine), a od 1961. kontinuirano se beleži pad u broju stanovnika.

Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 2.061
1953. 2.126
1961. 2.093
1971. 1.875
1981. 1.705
1991. 1.446 1.446
2002. 1.114 1.115
2011. 930
2022. 731
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Vlasi
  
905 81,23%
Srbi
  
193 17,32%
Rumuni
  
1 0,08%
nepoznato
  
4 0,35%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Sportski klubovi uredi

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b „Knjiga 2”. Starost i pol, podaci po naseljima (PDF). publikacije.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  2. ^ a b Selima u pohode - Gornjane Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. januar 2021) Jasna Tomić, tobor.rs Pristupljeno 22. januara 2021.
  3. ^ Lokalitet "Manastirište" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. januar 2021) digitalniatlas.ipp.rs Pristupljeno 23. januara 2021.
  4. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, Pristupljeno 2.8.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 118. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi