Dvor (ranije Dvor na Uni i Podovi) je gradić i središte istoimene opštine u Baniji, Sisačko-moslavačka županija, Republika Hrvatska. U odnosu na položaj i većinsko srpsko stanovništvo, u toku poslednjeg rata, opština Dvor se nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine. Krajem rata, stanovništvo gotovo u celini napušta taj prostor. Danas se jedan deo, uglavnom starijeg stanovništva, vratio u svoje domove. Gradić Dvor leži na reci Uni.

Dvor
Panorama Dvora
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaSisačko-moslavačka
OpštinaDvor
OblastBanija
Stanovništvo
 — 2011.1.406
Geografske karakteristike
Koordinate45° 04′ 11″ S; 16° 22′ 39″ I / 45.06984° S; 16.37757° I / 45.06984; 16.37757
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina130 m
Dvor na karti Hrvatske
Dvor
Dvor
Dvor na karti Hrvatske
Dvor na karti Sisačko-moslavačke županije
Dvor
Dvor
Dvor na karti Sisačko-moslavačke županije
Ostali podaci
Poštanski broj44440 Dvor
Pozivni broj+385 44
Registarska oznakaSK

Istorija uredi

Nakon povlačenja Turaka 1718. godine započinje utvrđivanje granice na obali reke Une i izgradnja naselja koje se nalazilo na terasi (podovi) pa je zato dobilo ime Podovi. Podovi postaju sastavni dio Vojne krajine; nakon što je 1775. godine car Josip II posjetio granicu i prespavao u Podovima, Podovi mijenjaju ime u Dvor. Za vreme Kraljevine Jugoslavije mjesto dobija ime Dvor na Uni, a posle Drugog svetskog rata uglavnom se naziva Dvor.

Drugi svjetski rat uredi

Ustaše se nisu zadovoljavale samo time što bi Srpkinje jednostavno ubijali, već su ih kao i njihove očeve, sinove, braću i muževe pre ubistva strašno zlostavljali. U srezu Dvor na Uni „ženama su sekli noge do kolena i stavljali ih tako na konje da jašu. Neke, pak, žene decembra meseca 1941. godine naterali su da čitavu noć hodaju po studenom potoku Zrinjski, sve dok nisu od studeni umrle“.[1]

Radu Vunjca, služitelja suda iz Dvora na Uni, ustaše su živog ekserima kroz noge prikovale za patos, a ruke mu razapeli i prikucali za zid. U tom stavu umirao je šest sati u strašnim mukama.[2][3][nepouzdan izvor?]

Raspad SFRJ uredi

Dvor se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazio u Republici Srpskoj Krajini. Tokom agresije na RSK, 7. avgusta 1995. godine hrvatska vojska zauzela je Dvor proterujući većinsko srpsko stanovništvo u gradu i okolini.

Privreda uredi

Stanovništvo se, najvećim delom, bavi stočarstvom, a prisutna je i prerađivačka industrija.

Obrazovanje uredi

  • Osnovna škola Dvor
  • Dečji vrtić „Sunce“
  • Biblioteka i čitaonica Dvor

Udruženja uredi

  • Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, Dvor
  • Pčelarsko udruženje „Kesten“, Dvor
  • KUD Pounjski pleter

Stanovništvo uredi

Nacionalnost[4] 2011. 2001. 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 790 1.993 1.452 1.329 831
Hrvati 573 135 138 200 233
Jugosloveni 149 417 38 6
ostali i nepoznato 43 74 58 62 18
Ukupno 1.406 1.313 2.351 2.065 1.629 1.088
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1961. 1.088
1971. 1.629
1981. 2.065
1991. 2.351
2001. 1.313
2011. 1.406

Popis 1991. uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Dvor je imalo 2.351 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
1.993 84,77%
Jugosloveni
  
149 6,33%
Hrvati
  
135 5,74%
Muslimani
  
20 0,85%
Crnogorci
  
7 0,29%
Makedonci
  
3 0,12%
Mađari
  
1 0,04%
Česi
  
1 0,04%
neopredeljeni
  
24 1,02%
nepoznato
  
18 0,76%
ukupno: 2.351

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Stranjaković 1991.
  2. ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine (1991), str. 213
  3. ^ Todor Ljubičić, penzioner iz Siska, Mladenovac 13.5.1942. god. (P)
  4. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

Literatura uredi

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.