Direktan sistem transliteracije bugarskog pisma
Direktan sistem transliteracije bugarske ćirilice (engl. Streamlined System, bug. Обтекаема система) stvorio je Ljubomir Ivanov u Matematičkog instituta Bugarske akademije nauka 1995. godine.[1][2][3][4] Ovaj sistem se koristi za lična imena i geografske nazive od 2000[5][6] i 2006,[7][8] a 2009. godine postao je osnova bugarskog Zakona o transliteraciji:[9]
Direktan sistem je usvojen od strane UN u 2012. godini[10] i, za službenu upotrebu u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji, od BGN i PCGN 2013. godine.[11]
| A A |
B B |
V V |
G G |
D D |
E E |
Ž ZH |
Z Z |
I I |
Й Y |
| K K |
L L |
M M |
N N |
O O |
P P |
R R |
S S |
T T |
U U |
| F F |
H H |
C TS |
Č CH |
Š SH |
Щ SHT |
Ъ A |
Ь Y |
Ю YU |
Я YA |
Izuzetak: Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, James Bourchier, Émile de Laveleye i Wellington, a nikako Dzheyms Baucher, Emil dyo Lavele ili Uelingtan).[2]
Direktan sistem je sličan bivšem Sistemu BGN/PCGN od 1952. godine za romanizaciju bugarskog jezika koji je bio na snazi u SAD-u kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu do 2013. godine. Drugi sistem transliteriše ćirilićna slova H, Ь i Ъ kao KH, ’ (izostavnik) i Ŭ, dok prvi sistem koristi H, Y i A za tu svrhu.[12]
Slična orijentacija na englesku transliteraciju dešava se kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su ruski[13] i ukrajinski,[14][15] pa, donekle, takođe i makedonski jezik.[16][17] Ivanov predlaže da njegov pristup transkripciji se koristiti i za druge ćirilične pisma, posebno ruski.[18]
Ilustracija
uredi- Primjer (Član 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima):
| Vsički hora se raždat svobodni i ravni po dostoйnstvo i prava. Te sa nadareni |
Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni po dostoynstvo i prava. Te sa nadareni |
Reverzibilna varijanta
urediSistem nije reverzibilan, jer su A, Ž, Й, C, Š, Щ, Ю, Я transliterovani na isti način kao i odnosno Ъ, ZH, Ь, TS, SH,ŠT, ЙU i ЙA. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu direktnog sistema predložili su Lj. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev. Ona se koristi u određenim slučajevima, kada prvenstvo ima rekonstrukcija izvorne bugarske reči. U tom smislu, slova i kombinacije slova Ъ, Ь, ZH, ЙA, ЙU, SH, TS, TŠ, TЩ, ŠT, ŠC transliterišu se kao `A, `Y, Z|H, Y|A, Y|U, S|H, T|S, T|SH, T|SHT, SH|T, SH|TS.[19]
Kritika
urediOvaj sistem je odbio dijakritičke znake, koji su se koristili u naučnoj sistemi Ujedinjenih naroda i može izazvati nesporazume, ukoliko na primer izhod (izlaz) se transliteruje kao izhod, a zh može označavati i zvuk ž. Takođe može reč shodstvo (transliterovano shodstvo, sličnost) izgovoriti se sa zvukom š umesto sh. Zvuk ъ, koji je poseban u bugarskom jeziku (i mora translitirovati se kao ǎ prema naučnom sistemu) u poređenju sa drugim slovenskim jezicima, se gubi u ovom sistemu, pošto se transliteruje kao a. Ovaj sistem nije jednoznačan kao naučni sistem Ujedinjenih nacija i bez obzira na njegovo korišćenje u bugarskoj vladi, nije nametnut u državama čiji jezik nije engleski.
Vidi još
urediIzvori
uredi- ^ M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84. ISSN: 0204-8701 (jezik: engleski)
- ^ a b L.L. Ivanov, Toponymic Guidelines for Antarctica, Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995. (jezik: engleski)
- ^ Andreev A., I. Derzhanski eds. Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. јун 2011) Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. (језик: енглески) (језик: бугарски). ISBN 978-954-8986-27-4.
- ^ Inventaire des outils de romanisation. Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006. (jezik: francuski)
- ^ Pravila izdavanja Bugarske lične karte i pasoša, Državne novine broj 14, 2000. (jezik: bugarski)
- ^ L.L. Ivanov, On the Romanization of Bulgarian and English, Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN: 0204-8701; Errata, id., XXIX, 2004, 1, pp. 157.(jezik: engleski)
- ^ United Nations Document E/CONF.98/CRP.71. 17 August 2007. (jezik: engleski)
- ^ G. Selvelli. Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. jun 2016) Studi Slavistici XII (2015). pp. 159–180. (jezik: italijanski)
- ^ Državne novine broj 19, 13 mart 2009. ISSN: 0205-0900 (jezik: bugarski)
- ^ Bulgarian. Report on the Current Status of United Nations Romanization Systems for Geographical Names. Compiled by the UNGEGN Working Group on Romanization Systems. Version 4.0, February 2013.
- ^ Romanization System for Bulgarian: BGN/PCGN 2013 System. National Geospatial-Intelligence Agency, September 2014.
- ^ USBGN, Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions, 1994, pp. 15-16. (jezik: engleski)
- ^ Prikaz MVD RF ot 31.12.2003 N 1047 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. avgust 2011). (jezik: ruski)
- ^ Rіšennя ukraїnsьkoї komіsії z pitanь pravničoї termіnologії (Translіteracія). Protokol No. 2 vіd 19 kvіtnя 1996 r. (jezik: ukrajinski)
- ^ Postanova N 55 Kabіnetu Mіnіstrіv Ukraїni „Pro vporяdkuvannя translіteracії ukraїnsьkogo alfavіtu latiniceю" vіd 27 sіčnя 2010 r. (jezik: ukrajinski)
- ^ S. Georgievski. Kako da se latinizira kirilicata. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. oktobar 2011) Nedelen vesnik Globus broj 70, 19 avgust 2008. (jezik: makedonski)
- ^ Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation. (jezik: engleski)
- ^ Ivanov, L. Streamlined Romanization of Russian Cyrillic. Contrastive Linguistics. XLII (2017) No. 2. pp. 66-73. ISSN 0204-8701 (jezik: engleski)
- ^ L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev. The New National Standard for the Romanization of Bulgarian. Mathematica Balkanica. New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2. pp. 121-130. ISSN 0205-3217 (jezik: engleski)