Donja Kamenica je naselje u Srbiji u opštini Knjaževac u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 360 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 484 stanovnika). Nalazi se na levoj obali Trgoviškog Timoka[1]. U selu se nalazi Bogorodičina crkva iz prve četvrtine XIV veka, koja je pod zaštitom republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.

Donja Kamenica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZaječarski
OpštinaKnjaževac
Stanovništvo
 — 2011.360
Geografske karakteristike
Koordinate43° 29′ 14″ S; 22° 19′ 19″ I / 43.487166° S; 22.321833° I / 43.487166; 22.321833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina346 m
Donja Kamenica na karti Srbije
Donja Kamenica
Donja Kamenica
Donja Kamenica na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19352
Pozivni broj019
Registarska oznaka

Istorija uredi

Tokom povlačenja Bugara juna 1913. godine, popaljena su od strane istih i sasvim opljačkani (oterana stoka) Knjaževac i okolna sela, među kojima i Donja Kamenica.[2]

Demografija uredi

U naselju Donja Kamenica živi 340 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,7 godina (55,2 kod muškaraca i 56,2 kod žena). U naselju ima 149 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,36.

 
Pogled sa puta

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.169
1953. 1.166
1961. 1.031
1971. 750
1981. 618
1991. 484 468
2002. 360 371
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
353 98,05%
Romi
  
7 1,94%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Bogorodičina crkva uredi

Bogorodičina crkva je podignuta u prvoj polovini XIV veka, kao zadužbina nepoznatog bugarskog vlastelina. Građevina je relativno malih dimenzija, ali veoma zanimljive arhitekture čijim se skladnim proporcijama stvara utisak monumentalnosti[6]. Konzervatorski radovi na živopisu i arhitekturi crkvice su okončani 1958. godine, a ona se danas nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja[6].

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ RTS: „Knjaževački „dragulj“ odoleva zubu vremena“ (2. februar 2014)
  2. ^ "Balkanski rat u slici i reči", Beograd 1913. godine
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  6. ^ a b Crkva sv. Bogorodice — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU. 

Spoljašnje veze uredi