Енциклопедија Југославије

Enciklopedija Jugoslavije je bila nacionalna enciklopedija SFRJ. Objavljivao ju je Jugoslovenski leksikografski zavod pod uredništvom Miroslava Krleže. Bile su osnovane republičke redakcije i angažovan veliki broj stručnjaka na pripremi, ali je sve priloge pregledavao i redigovao Krleža sa najbližim saradnicima među kojima je bio i Mate Ujević, urednik Hrvatske enciklopedije iz vremena Kraljevine Jugoslavije i NDH i Pavelićev poverenik za mornaricu.

Enciklopedija Jugoslavije
Nastanak i sadržaj
ZemljaSFR Jugoslavija
Jeziksrpskohrvatski
Izdavanje
IzdavačJLZ
Tip medijaTvrde korice

Enciklopedija afirmiše vladajuću ideologiju i trenutnu politiku Saveza komunista Jugoslavije. Primetan je priličan nesrazmer između prostora dodeljenom hrvatskim temama prema temama ostalih naroda Jugoslavije.[traži se izvor]

Izdanja uredi

Prvo izdanje uredi

Prvo izdanje brojalo je osam svezaka izdavanih od 1955. do 1971. godine. Štampano je 30.000 primeraka.

Članci/slova Godina
objavljivanja
Broj
stranica
1 A-Bosk 1955. 708
2 Bosna-Dio 1956. 716
3 Dip-Hiđ 1958. 686
4 Hil-Jugos 1960. 651
5 Jugos-Mak 1962. 690
6 Maklj-Put 1965. 562
7 R-Srbija 1968. 688
8 Srbija-Ž 1971. 654

Drugo izdanje uredi

Rad na drugom izdanju je započeo 1980. godine, ali nije završen zbog raspada SFRJ. Izašlo je 6 od 12 planiranih svezaka.

Članci/slova Godina
objavljivanja
Broj
stranica
1 A-Biz 1980. 767
2 Bje-Crn 1982. 776
3 Crn-Đ 1984. 750
4 E-Hrv 1986. 748
5 Hrv-Janj 1988. 776
6 Jap-Kat 1990. 731

Osim latinice enciklopedija je objavljivana i na ćirilici, te jezicima ostalih naroda i nacionalnih manjina Jugoslavije:

Jezik/azbuka Naziv Godina
prvog izdanja
Izdatih
svezaka
srpskohrvatski / ćirilica Енциклопедија Југославије 1983. 2
slovenački Enciklopedija Jugoslavije 1983. 4
makedonski Енциклопедија на Југославија 1983. 2
albanski Enciklopedia e Jugosllavisë 1984. 2
mađarski Jugoszláv enciklopédia 1985. 2

Izdanja na makedonskom i albanskom jeziku su prva enciklopedijska dela na tim jezicima.

Uništavanje Enciklopedije Jugoslavije u Hrvatskoj uredi

Hrvatski akademik Dalibor Brozović je 1990-ih, kao glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda, dao da se uništiti 40.000 primeraka Enciklopedije Jugoslavije. Njegov motiv se tumači mržnjom prema Jugoslaviji.[1]

Ante Lešaja u knjizi „Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih” navodi da je Uništavanje Enciklopedije Jugoslavije vršeno u okviru opsežne tajne operacije knjigocida u Hrvatskoj - masovnog čišćenja hrvatskih biblioteka od nepoželjnih knjiga, prema striktnome kriterijumu: zato jer su one štampane na srpskom jeziku i(li) ćirilici, ili zato jer su ih objavili srpski izdavači, ili zato jer su im autori Srbi ili ideološki nepodobni pisci.[2]

Literatura uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi