Zajednica nepriznatih država

Zajednica nepriznatih država
rus. Содружество непризнанных государств
Tip organizacije politički savez
Članice  Abhazija
 Južna Osetija
 Pridnjestrovlje
 Republika Arcah
Bivše članice  Republika Srpska
 Republika Srpska Krajina
(1992-1995)
Osnovana 2. jul 2001.
  • 1992. kao Savez nepriznatih država

Zajednica nepriznatih država (rus. Содружество непризнанных государств), ranije i često nazivana i Savez nepriznatih država (rus. Союз непризнанных государств), poznata po akronimu SNG-2 (od rus. СНГ-2) ili po analogiji sa ZND na srpskom jeziku: ZND 2), je zajednica nepriznatih ili djelimično priznatih država na postsovjetskoj teritoriji. Čine je Republika Abhazija, Republika Južna Osetija, Pridnjestrovska Moldavska Republika i Nagorno-Karabaška Republika, formirajući takozvani "blok SNG-2", a osnovana je 2. jula 2001. godine na sastanku ministara inostranih poslova država članica zajednice u Stepanakertu.[1] Prethodno tome u Tiraspolju je 20. novembra 2000. godine je potpisan dogovor o osnivanju Savjeta ministara inostranih djela kao stalne koordinirajuće institucije zajednice, kao i konsultativni savjet sačinjen od eksperata koji bi se bavili pripremama sastanaka, a koji se ne bi trebali sastajati rjeđe od dva puta godišnje.[2]

Karakteristike uredi

Zajednica nepriznatih država obuhvata sve nepriznate ili djelimično priznate zemlje koje su proglašene tokom "parade suvereniteta" i raspada SSSR, te koje su nastale usljed međuetničkih konflikata na tom području.[3][4] I pored toga što su nepriznate i što nijedna od njih nije članica UN, imaju potpunu državnu autonomiju i političku nezavisnost uključujući i postojanje zasebnih državnih institucija i državnih simbola. Ono što ih sve karakteriše jeste postojanje zasebnih ustava, vladā, oružanih snaga, organa državne bezbjednosti, te carinske i granične službe. Političke i ekonomske strukture su se osposobile da djeluju u zasebnoj vrsti situacije koju je moguće opisati kao "ni mir, ni rat", tako da postoje određeni uspjesi u uzdizanju porušenih ekonomija usljed ratnih devastiranja i kasnije potpune ili djelimične izolacije iz koje izlaze usporeno. Ono što dodatno usložnjava situaciju u nepriznatim ili djelimično priznatim državama Zakavkazja su i hiljade izbjeglica usljed čestih oružanih sukoba i etničkih čišćenja.

Pored država nastalih na području bivšeg SSSR, kao članovi ovakve zajednice su bile i dvije republike na području bivše Jugoslavije tokom njenog raspada - Republika Srpska i Republika Srpska Krajina. Ono što im je bilo zajedničko sa drugim republikama je upravo bio način nastajanja i postojanja u ratnim uslovima. Međutim, u odnosu na države na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, ove dvije srpske republike su prestale da postoje kao faktički nezavisne države tokom 1995. godine. Nakon operacije "Oluja" i egzodusa srpskog stanovništva sa područja Srpske Krajine izvedenog od strane Hrvatske, ova nepriznata država je prestala da postoji. Sudbina Srpske je bila redukovana autonomija i nezavisnost nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, te postaje državnim entitetom koji učestvuje u stvaranju poslijeratne Bosne i Hercegovine kao jedan od dva ravnopravna entiteta. Sudbina bivših faktički nezavisnih republikā Srpska i Srpska Krajina se navode i kao moguća slika sudbine ostatka zemalja članica ZND 2.[5]

Članice uredi

Statistika članica Zajednice nepriznatih država
Republika Abhazija Republika Arcah Republika Južna Osetija Pridnjestrovska Moldavska
Republika
Zastava        
Grb        
Glavni grad Suhum Stepanakert Chinval Tiraspolj
Proglašenje
nezavisnosti
26. novembar 1994.
od Gruzije[6]
2. septembar 1991.
od Azerbejdžanske SSR[7]
21. decembar 1991.
od Gruzije[8]
2. septembar 1990.
od Moldavske SSR[9]
Oblik
vladavine
predsjednička republika[10][11][12]
Predsjednik Aslan Bžanija Araik Arutjunjan Anatolij Bibilov Vadim Krasnoseljski
Premijer Aleksandar Ankvab Grigorij Martirosjan Genadij Bekoev (v.d.) Aleksandar Martinov
Jezici abhaski (državni)
ruski (uporedni)[13]
jermenski (državni)
ruski (zvanični)[14]
osetski, ruski[11] moldavski, ruski i
ukrajinski[12]
Površina 8665 km2[15] ~3170 km2[16] 3990 km2 4163 km2
Stanovništvo 240 705 (2011.)[17] 150 932[18] 53 532 (2015.)[19] 475 665 (2015.)[20]
Gustina
naseljenosti
28 st./km2 13,1 st./km2 13,73 st./km2 134 st./km2
BDP 709,290 miliona dolara 480 miliona dolara[21] 0,1 milijarda dolara 1 052,2 miliona dolara[22]
Valuta Abhazijski apsar
Ruska rublja[23]
Karabaški dram
Jermenski dram
Južnoosetijski zarin
Ruska rublja
Pridnjestrovska rublja

Priznanja članica zajednice uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Sodružestvo nepriznannыh gosudarstv ili tretья žiznь SNG-2., Veb-sajt Centra podrške rusko-jermenskih strateških i društvenih inicijativa., 14. 10. 2017., jezik ruski.
  2. ^ Soюz nepriznannыh gosudarstv., Mydocx.ru., 17. 9. 2015., jezik ruski
  3. ^ SNG-2: novыe tendencii., Novaя Politika., arhivirano 12. 12. 2006., jezik ruski.
  4. ^ Prinяtь nepriznannыh., Novaя Politika., arhivirano 26. 8. 2007., jezik ruski.
  5. ^ Soюz nepriznannыh gosudarstv – Gazeta Kommersantъ № 220 (2105) ot 23.11.2000., novine "Kommersantъ"., 23. 11. 2000., jezik ruski.
  6. ^ Donesen novi ustav republike.
  7. ^ Meždu Arcahom i Karabahom. Četыre voprosa o vozmožnosti priznaniя nezavisimosti NKR., RBK., 21. 10. 2020., jezik ruski.
  8. ^ Юžnaя Osetiя Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2022)., Velika ruska enciklopedija., jezik ruski.
  9. ^ Pridnestrovskaя Moldavskaя Respublika Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. januar 2022)., Velika ruska enciklopedija., jezik ruski.
  10. ^ Ustav Abhazije., čl. 47, 48, 56, 58.
  11. ^ a b Konstituciя (Osnovnoй zakon) Respubliki Юžnaя Osetiя., Veb-sajt Informacione agencije RES., arhivirano 5. 3. 2016., jezik ruski
  12. ^ a b Konstituciя Pridnestrovskoй Moldavskoй Respubliki., Zvanični veb-sajt Predsjednika PMR., jezik ruski.
  13. ^ Ustav Abhazije., čl. 6.
  14. ^ Parlament Karabaha priznal russkiй яzыk oficialьnыm яzыkom respubliki., RBK., 25. 3. 2021., jezik ruski.
  15. ^ Abhaziя — otdыh na kurortah černogo morя so svoeй izюminkoй Veb-sajt Horošo tam., jezik ruski.
  16. ^ Territorialьnыe poteri Arcaha v rezulьtate vtoroй Karabahskoй voйnы (statistika i kartы)., Kavkazskiй Uzel., 19. 11. 2020., jezik ruski.
  17. ^ Oficialьnaя statistika Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. januar 2022)., Veb-sajt Državnog komiteta Republike Abhazije za statistiku., jezik ruski
  18. ^ ԼՂՀ 2015 Թ. Մարդահամարի նախնական օպերատիվ ցուցանիշների մասին., Zvanični veb-sajt Nacionalne statističke službe Republike Arcah, arhivirano 16. 4. 2016., jezik jermenski.
  19. ^ Itogi Vseobщeй perepisi naseleniя Respubliki Юžnaя Osetiя 2015 goda., Uprava državne statistike Republike Južna Osetija., jezik ruski.
  20. ^ Kratkie predvaritelьnыe itogi perepisi naseleniя Pridnestrovья 2015 goda., Zvanični veb-sajt Vlade PMR., 13. 5. 2016., jezik ruski.
  21. ^ VVP Nagornogo Karabaha v 2016 godu uveličilsя na 9,2%., Regnum., 12. 4. 2017., jezik ruski.
  22. ^ O socialьno-эkonomičeskom položenii PMR., Zvanični veb-sajt Ministarstva ekonomskog razvoja Pridnjestrovske Moldavske Republike., arhivirano 9. 7. 2014., jezik ruski.
  23. ^ Zakon Respubliki Abhaziя "O Nacionalьnom banke Respubliki Abhaziя (Banke Abhazii)"., čl. 6., Zvanični veb-sajt Nacionalne banke Republike Abhazije., arhivirano 14. oktobra 2013., jezik ruski.