Ismail Kadare
Ismail Kadare (alb. Ismail Kadare; Đirokastra, 28. januar 1936 — Tirana, 1. jul 2024) bio je albanski književnik, pesnik, esejista, scenarista i dramaturg. Bio je vodeća međunarodna književna ličnost i intelektualac. Bavio se prevashodno poezijom sve do objavljivanja svog prvog romana, General mrtve vojske, koji mu je doneo međunarodnu slavu.[1]
Ismail Kadare | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 28. januar 1936. |
Mesto rođenja | Đirokastra, Kraljevina Albanija |
Datum smrti | 1. jul 2024.88 god.) ( |
Mesto smrti | Tirana, Albanija |
Univerzitet | Univerzitet u Tirani |
Zanimanje |
|
Porodica | |
Supružnik | Helena Gaši (v. 1963) |
Deca | 2 |
Književni rad | |
Period | 1954—2024. |
Žanr | |
Nagrade |
|
Potpis |
Kadare je 1992. godine dobio svetsku nagradu Čino Del Duka. Godine 2005 mu je dodeljena inauguralna međunarodna nagrada Man Buker; 2009. Nagrada princa od Asturije za umetnost; i 2015. godine Jerusalimska nagrada. Dobitnik je nagrade Park Kjong-ni 2019. i međunarodne nagrade za književnost Nojštat 2020. godine.[2] Francuska ga je 1996. godine postavila za stranog saradnika Akademije nauka o moralu i politici Francuske, a 2016. je dobio titulu Komandir Legije časti. Bio je 15 puta nominovan za Nobelovu nagradu za književnost. Od 1990-ih, obe glavne političke stranke u Albaniji su od Kadara tražile da postane predsednik Albanije na osnovu konsenzusa, ali je on to odbio.
Njegov nominacioni porotnik za Nojštatsku nagradu napisao je: „Kadare je naslednik Franca Kafke. Niko od Kafkinog doba nije ušao u pakleni mehanizam totalitarne moći i njenog uticaja na ljudsku dušu u toliko hipnotičkoj dubini kao Kadare.” Njegovo pisanje se takođe poredi sa pisanjem Nikolaja Gogolja, Džordža Orvela, Gabrijela Garsije Markeza, Milana Kundere i Balzaka. Živeći u Albaniji u vreme stroge cenzure, Kadare je osmislio lukave strategije kako bi nadmudrio komunističke cenzore koji su zabranili tri njegove knjige, koristeći sredstva kao što su parabola, mit, basna, narodna priča, alegorija i legenda, prošarane dvostrukim značenjima, aluzijama, insinuacijama, satirom i šifrovanim porukama. Godine 1990, da bi pobegao od komunističkog režima i njegove tajne policije Sigurimi, prebegao je u Pariz. Njegova dela su objavljena na 45 jezika. „Njujork tajms“ je pisao da je on bio nacionalna ličnost u Albaniji koja se po popularnosti može porediti sa Markom Tvenom u Sjedinjenim Državama, i da „teško da postoji albansko domaćinstvo bez Kadarove knjige“.
Kadara neki smatraju jednim od najvećih pisaca i intelektualaca 20. i 21. veka i univerzalnim glasom protiv totalitarizma.[3][4][5] Bio je suprug književnice Helene Kadare i otac ambasadorke u Ujedinjenim nacijama i potpredsednice Generalne skupštine UN, Besijane Kadare.
Biografija
urediKadare je rođen 28. januara 1936. u Đirokastru, na jugu Albanije, u porodici skromnog sudskog službenika. Majka mu potiče iz imućne porodice, tako da odrasta u liberalnoj i obrazovanoj građanskoj sredini. Detinjstvo i rodni grad (pod naizmeničnom italijanskom odnosno grčkom okupacijom tokom Drugog svetskog rata) opisuje u romanu „Hronika u kamenu”.[6][7]
Studirao je na Fakultetu u Tirani i na Institutu za književnost „Maksim Gorki” u Moskvi.[8]
Šezdesetih godina XX veka radi kao novinar i urednik, kada počinje da objavljuje poeziju. Godine 1963. objavljuje prvi roman, General mrtve vojske, koji doživljava uspeh i u zemlji i u inostranstvu.[9] Po romanu je 1983. snimljen istoimeni film s Marčelom Mastrojanijem u glavnoj ulozi.[10]
Od tada do smrti redovno je objavljivao brojna dela koja su ga učinila jednim od najznačajijih evropskih pisaca XX veka. Među njima se posebno ističe „Palata snova”, politička alegorija čija je radnja smeštena u osmanskom Istanbulu, ali kojom Kadare na suptilan način kritikuje komunistički režim Envera Hodže.[11][9]
Godine 1990, pred sam pad komunizma u Albaniji, dobija azil u Francuskoj. Azil je zatražio zbog, kako kaže, nepomirljivosti istinskog književnog stvaralaštva i diktature:
„ | ” |
Kadare ostaje u Francuskoj do 1999, kad se vraća u Albaniju. Do smrti je živeo na relaciji Tirana–Pariz.[12]
Smatra se za najvećeg albanskog pisca.[13]
Odabrana dela
uredi- General mrtve vojske (1963),
- Tvrđava (1970),
- Hronika u kamenu (1971),
- Velika zima (1977),
- Most na tri luka (1978),
- Prekinuti april (1980),[6][7]
- Palata snova (1981),
- Koncert na kraju zime (1988),
- Piramida (1992)
- Razgovor o brilijantima jednog decembarskog popodneva (2013)
Prevodi na engleski
urediSledeći romani Kadarea prevedeni su na engleski:
- The General of the Dead Army (alb. Gjenerali i ushtrisë së vdekur)
- The Siege (alb. Kështjella)
- Chronicle in Stone (alb. Kronikë në gur)
- Broken April (alb. Prilli i thyer)[6]
- The Three-Arched Bridge (alb. Ura me tri harqe)
- The Palace of Dreams (alb. Pallati i ëndrrave)
- The Concert (alb. Koncert në fund të dimrit)
- The File on H (alb. Dosja H: roman)
- The Pyramid[14] (alb. Piramida)
- Elegy for Kosovo (alb. Tri këngë zie për Kosovën)
- Spring Flowers, Spring Frost (alb. Lulet e ftohta të marsit)
- The Successor (alb. Pasardhësi)
- Agamemnon's Daughter (alb. Vajza e Agamemnonit)
- The Blinding Order (alb. Qorrfermani)
- The Fall of the Stone City (alb. Darka e Gabuar)
- The Accident (alb. Aksidenti)
- The Ghost Rider (alb. Kush e solli Doruntinën?)
- Twilight of the Eastern Gods (alb. Muzgu i perëndive të stepës)
- A Girl in Exile (alb. E penguara)
- The Traitor's Niche (alb. Kamarja e turpit)
- Essays on World Literature: Aeschylus • Dante • Shakespeare (alb. Tri sprova mbi letërsinë botërore)
- Stormy Weather on Mount Olympus (alb. Stinë e mërzitshme në Olimp)
- The Doll: A Portrait of My Mother (alb. Kukulla)
Nagrade, priznanja, članstva
uredi- Dopisni član Akademije moralnih i političkih nauka u Parizu,
- Dobitnik odlikovanja francuske Legije časti,
- Dobitnik nagrade Prix mondijal Kino del Duka 1992.,
- Dobitnik Međunarodne Buker nagrade 2005.,
- Dobitnik nagrade Princ od Asturije 2009.[15]
Reference
uredi- ^ Apolloni 2012, str. 25
- ^ Semeni, Llazar (5. 10. 2020). „Albania's writer Ismail Kadare awarded Neustadt Prize”. AP News.
- ^ „Ismaíl Kadaré – Laureates – Princess of Asturias Awards for Literature 2009”. The Princess of Asturias Foundation.
- ^ „Ismaíl Kadare, Prince of Asturias Award Laureate for Literature”. Fundacion Princessa de Asturias. 24. 6. 2009. Pristupljeno 12. 3. 2017.
- ^ Breto, Jose Carlos Rodrigo (2018). Ismail Kadare: La grand estratagema (na jeziku: španski). Barcelona: Ediciones del Subsuelo. str. 317—318. ISBN 978-84-947802-0-2. „Y que este libro sea el principio de toda una serie de ensayos que pueda cosntruir para abundar y ahondar en la obra del escritor que considero como más importante del Siglo XXI, y uno de los más importantes de la segunda mitad del Siglo XX.”
- ^ a b v „Ismail Kadare”. Books and Writers. Arhivirano iz originala 10. 2. 2015. g. Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ a b „Broken April - Ismail Kadare”. Various journals. Amazon.com. Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. str. 40. ISBN 9789951632041.
- ^ a b https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2016&mm=08&dd=23&nav_id=1168706
- ^ Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. str. 345. ISBN 9789951632041.
- ^ Röhm, Joachim. „Nachwort zum 'Palast der Träume'” (PDF). Pristupljeno 28. 6. 2019.
- ^ Apolloni, Ag (2012). Paradigma e Proteut. OM. str. 358. ISBN 9789951632041.
- ^ „Odlazak Ismaila Kadarea, klasika albanske književnosti i „nemog disidenta“”. OKO (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-07-03.
- ^ „Central Europe Review: The Three-Arched Bridge”. 10. 5. 1999. Arhivirano iz originala 14. 6. 2006. g. Pristupljeno 23. 5. 2006.
- ^ „Price of Asturias awards laureates 2009”. Arhivirano iz originala 17. 7. 2012. g. Pristupljeno 15. 4. 2013.
Literatura
uredi- Brisku, Adrian (2013). Bittersweet Europe: Albanian and Georgian Discourses on Europe, 1878–2008. New York: Berghahn Books. ISBN 9780857459855.
- Morgan, Peter (2011). Kadare: Shkrimtari dhe diktatura 1957-1990 (1 izd.). Tiranë: Shtëpia Botuese "55". ISBN 978-9928-106-12-4.
- Kadare, Helena (2011). Kohë e pamjaftueshme. Tirana: Onufri. ISBN 978-99956-87-51-9.
- Akademia e Shkencave e Shqipërisë. (in Albanian), Fjalor Enciklopedik Shqiptar 2 (Albanian encyclopedia), Tirana. . 2008. ISBN 978-99956-10-28-9. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Elsie, Robert (2004). Historical Dictionary of Albania, New Edition. ISBN 978-0-8108-4872-6.
- Gould, Rebecca. "Allegory and the Critique of Sovereignty: Ismail Kadare's Political Theologies", Studies in the Novel vol. 44, no. 2 (Summer 2012): 208–230.
- Hysa, Shefki, "The Diplomacy of self-denial" (Diplomacia e vetëmohimit), publicistic, Tirana. . 2008. ISBN 978-99956-650-3-6. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Morgan, Peter (2011) "Ismail Kadare's Inner Emigration", in Sara Jones & Meesha Nehru (Eds.), Writing under Socialism, (pp. 131–142). Nottingham, UK: Critical, Cultural and Communications (CCC) Press.
- Morgan, Peter (2011) "Greek Civilisation as a Theme of Dissidence in the Work of Ismail Kadare", Modern Greek Studies (Australia and New Zealand), 15, 16–32.
- Morgan, Peter (2010) Ismail Kadare: The Writer and the Dictatorship 1957–1990, Oxford: Legenda, 2010, Albanian translation 2011.
- Morgan, Peter (2010) Kadare post Communism: Albania, the Balkans and Europe in the Work of Ismail Kadare, 1990–2008, Australian Research Council (ARC)/Discovery Projects (DP).
- Morgan, Peter (2005) "Ismail Kadare: Creativity under Communism", The Australian Newspaper.
- Apolloni, Ag (2012). Paradigma e proteut ("Gjenerali i ushtrisë së vdekur"): monografi. Prishtinë: OM. ISBN 978-9951-632-04-1.
- Bejko, Sadik (2007). Disidentët e rremë (na jeziku: albanski). Tiranë: 55.
- Dervishi, Met (2014). Intertekstualja dhe disidentja te Dimri i Vetmisë së Madhe. Tirana: Saras.
- Sinani, Shaban (2011). Letërsia në totalitarizëm dhe "Dossier K". Naim Frashëri.
- Sulstarova, Enis (2006). Arratisje Nga Lindja: Orientalizmi Shqiptar Nga Naimi Te Kadareja. Globic Press. ISBN 978-0-9776662-4-9.
- Jose Carlos Rodrigo Breto (2018). Ismail Kadare: La grand estratagema. Barcelona: Ediciones del Subsuelo. ISBN 978-84-947802-0-2.
- Ossewaarde, Marinus (2015). „Ismail Kadere's Idea of Europe”. The European Legacy. Routledge. 20 (5): 715—730. ISSN 1084-8770. S2CID 143046941. doi:10.1080/10848770.2015.1065097.
- Rranzi, Paulin. "Personalities – Missionaries of Peace" publicistic, (2011), Tirana. . ISBN 978-99956-43-60-7. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć)
Spoljašnje veze
uredi- Biografija na engleskom
- National Library of Albania
- Guppy, Shusha (leto 1998). „Ismail Kadare, The Art of Fiction No. 153”. The Paris Review. Summer 1998 (147).
- In the Palace of Nightmares': An Exchange – New York Review of Books
- Petri Liukkonen. "Ismail Kadare". Books and Writers
- "Poems by Ismail Kadare", Albanianliterature.net