Karelički rejon (blr. Карэліцкі раён; rus. Кореличский район) administrativna je jedinica drugog nivoa na krajnjem istoku Grodnjenske oblasti u Republici Belorusiji.

Karelički rejon
Карэліцкі раён
Položaj Kareličkog rejona
Država Belorusija
Oblast Grodnjenska oblast
Admin. centarvarošica Kareliči
Površina1.093,66 km2
Stanovništvo2009.
 — broj st.24.130
 — gustina st.22,06 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Administrativni centar rejona je varošica Kareliči.

Geografija

uredi

Karelički rejon obuhvata teritoriju površine 1.093,66 km² i na 16. je mestu po površini među rejonima Grodnjenske oblasti.[1] Graniči se sa Navagrudskim rejonom (Grodnjenska oblast) na severu i zapadu, Stovpcovskim i Njasviškim rejonima na istoku (Minska oblast) i Baranovičkim rejonom (Brestska oblast) na jugu.

Rejon leži u niskom ravničarskom području, prirodno močvarnog karaktera, i ispresecan je gustom rečnom mrežom reka Njemen, Serveč i Uša (i njihovih manjih pritoka).

Istorija

uredi

Rejon je prvobitno osnovan 15. januara 1940. kao Valevski sa centrom u selu Valevka, ali je već krajem iste godine centar premešten u varošicu Kareliči. Krajem 1962. privremeno je rasformiran, da bi ponovo bio uspostavljen početkom 1965. godine.

Demografija

uredi

Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 24.130 stanovnika ili u proseku 22,06 st/km².[2]

Kretanje broja stanovnika
1959. 1970. 1979. 1989. 1999. 2009.
51.455 47.276 41.013 34.057 31.816 24.130

Etnički ovo je najhomogeniji beloruski rejon u koje osnovu populacije čine Belorusi sa 94,76%. Preostalo stanovništvo čine Rusi (2,62%), Poljaci (1,55%) i ostali (1,07%).

Administrativno, rejon je podeljen na područje dve varošice Kareliči (koji je ujedno i administrativni centar rejona) i Mir i na 9 seoskih opština. Na teritoriji rejona postoji ukupno 159 naseljenih mesta.

Znamenitosti rejona

uredi

Na području rejona kod varošice Mir nalazi se dvorski kompleks iz XVI veka koji se od 2000. godine nalazi na Uneskovoj listi Svetske baštine.

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi