Koloman (herceg)
Koloman (mađarski: Kálmán; 1208-1241), bio je ugarski kralj Galicije (1215-1219) i herceg Slavonije (1226–1241). Pripadnik je dinastije Arpad.
Koloman | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Koloman Arpad |
Datum rođenja | 1208. |
Mesto rođenja | Galicija-Volinija, Kraljevina Ugarska |
Datum smrti | 1241. |
Mesto smrti | Zagreb, Kraljevina Ugarska |
Porodica | |
Supružnik | Sveta Salomeja |
Roditelji | Andrija II Arpadović Gertruda od Meranije |
Dinastija | Arpadovići |
kralj Galicije | |
Period | 1215-1219 |
Prethodnik | Koloman (kao knez) |
Naslednik | Andrija Ugarski (knez Galicije) |
herceg Slavonije | |
Period | 1226-1241 |
Prethodnik | Bela IV |
Naslednik | Stefan V |
Biografija
urediKoloman je bio sin ugarskog kralja Andrije II Arpada i Gertrude od Meranije. Andrija je 1214. godine imao susret sa poljskim vojvodom Lešekom Belim. Tada je ugovoreno da se Koloman oženi Lešekovom ćerkom Salomejom i da zajedno vladaju Kneževinom Galicijom. Koloman je osvojio Galiciju i tako postao knez (1215). Andrija je poslao molbu papi Inoćentiju III koji je arhiepiskopu Jovanu naložio da Kolomana kruniše za kralja. Novgorodski knez Mstislav Mstislavič porazio je Kolomana 14. avgusta 1219. godine. Koloman i njegova žena pali su u zarobljeništvo. Andrija je stupio u pregovore koji su završeni sporazumom po kome je Koloman oslobođen, ali je Andrijin mlađi sin oženio Mstislavovu ćerku i ovladao Galicijom kao kralj (1219). Koloman se vratio u Ugarsku.
U prvoj polovini 1226. godine Koloman je postao herceg Slavonije, Hrvatske i Dalmacije. Ovu pokrajinu stvorio je Kolomanov stariji brat Bela IV 1220. godine. Godine 1226. Bela postaje Andrijin savladar. Titula hercega Hrvatske pripala je Kolomanu. U svojoj pokrajini, Koloman je zaplenio određene posede koje je njegov otac dodelio na upravu Templarima. Papa Grgur IX naložio je Kolomanu da progoni jeretike u svojoj pokrajini i susednim teritorijama. Zbog toga je Koloman pokrenuo pohod na banovinu Bosnu. Bosanski ban Matej Ninoslav, koji se u izvorima prvi put javlja 1232. godine, najpre je bio na strani katolika, ali, zbog pojačanog pritiska Ugarske, ubrzo menja tabor i prilazi jereticima, pripadnicima Crkve Bosanske. Koloman prodire duboko u bosanske teritorije, ali i u Hum što je izazvalo srpskog kralja Vladislava da sa vojskom dođe na krajnji istok svoje države kako bi Hum odbranio od ugarskog napada. Naime, Vladislav je Humsku zemlju smatrao delom svoje države iako je njome upravljao knez Toljen, jedan od naslednika Nemanjinog brata Miroslava. To se ogleda u Vladislavovoj intitulaciji kao i u potpisima na poveljama. Vladislav se sa vojskom našao na reci Cetini gde je 1237. godine zaključio odbrambeni savez sa Splitom. Koloman je podržao osnivanje katoličke dijeceze Bosne sa sedištem u Đakovu.
Mongoli 1241. godine napadaju Ugarsku. Koloman se pridružio vojsci svoga brata, kralja Bele. Ugarska vojska je poražena u bici na Šaju (11. april 1241), Sam Koloman teško je ranjen u bici i umro je od zadobijenih rana nekoliko nedelja nakon bitke.
Porodično stablo
uredi16. Bela II Slepi | ||||||||||||||||
8. Geza II | ||||||||||||||||
17. Jelena Vukanović | ||||||||||||||||
4. Bela III | ||||||||||||||||
18. Mistislav I Veliki | ||||||||||||||||
9. Eufrosina Kijevska | ||||||||||||||||
19. Ljubava Zavidić | ||||||||||||||||
2. Andrija II Arpadović | ||||||||||||||||
20. Anri I od Šatijona | ||||||||||||||||
10. Rene od Šatijona | ||||||||||||||||
21. Ermegranda od Montjea | ||||||||||||||||
5. Agnesa od Antiohije | ||||||||||||||||
22. Boemund II od Antiohije | ||||||||||||||||
11. Konstanca Antiohijska | ||||||||||||||||
23. Alisa Antiohijska | ||||||||||||||||
1. Koloman | ||||||||||||||||
24. Bertold III od Dizena | ||||||||||||||||
12. Bertold I od Istre | ||||||||||||||||
25. Sofija od Istre | ||||||||||||||||
6. Bertold IV, grof od Meranije | ||||||||||||||||
26. Oton IV od Šajerna | ||||||||||||||||
13. Hedviga od Vitelsbaha | ||||||||||||||||
27. Hejlika od Petendorfa | ||||||||||||||||
3. Gertruda od Meranije | ||||||||||||||||
28. Konrad od Mejzena | ||||||||||||||||
14. Dedo V od Vetina | ||||||||||||||||
29. Liutgarda od Ravenštajna | ||||||||||||||||
7. Agnesa od Rohlica | ||||||||||||||||
30. Gosvin II od Heinsberga | ||||||||||||||||
15. Matilda od Heinsberga | ||||||||||||||||
31. Aledisa od Somenšenburga | ||||||||||||||||
Literatura
uredi- Kristó, Gyula (editor): Korai Magyar Történeti Lexikon - 9-14. század (Encyclopedia of the Early Hungarian History - 9-14th centuries); Akadémiai Kiadó, Budapest. 1994. ISBN 978-963-05-6722-0.
- Istorija srpskog naroda 1, grupa autora, Srpska književna zadruga, Beograd (1999), drugo izdanje