Kupuzište je naselje u Srbiji u opštini Kladovo u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. u naselju je bilo 157 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 237 stanovnika, prema popisu iz 2002. bilo je 317 stanovnika).

Kupuzište
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
OpštinaKladovo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 237
Geografske karakteristike
Koordinate44° 26′ 08″ S; 22° 26′ 26″ I / 44.435666° S; 22.4405° I / 44.435666; 22.4405
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina99 m
Kupuzište na karti Srbije
Kupuzište
Kupuzište
Kupuzište na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj019
Registarska oznakaKL

Istorija uredi

 
Pismo protojereja negotinskog Dimitrija Milojkovića brzopalanačkom jereju Stefanoviću kojim dozvoljava venčanje Nikole Malinovića iz Kupuzišta devojkom Ružom 3. februara 1864.

Kraj ovog sela koje je nedaleko od Brze Palanke, na mestu zvanom Cestace nalaze se ostaci neidentifikovanog rimskog utvrđenja. Selo je prvobitno bilo zaseljeno u Selištu, odakle je preseljeno na sadašnje mesto krajem 18. veka. Tvrdi se da tokom Velikih seoba Srba pod Arsenijem Čarnojevićem 1689. godine na ovo mesto doselili Srbi sa Kosova. Godine 1846. selo je imalo svega 39 kuća. Kasniji doseljenici su iz požarevačkog kraja i Ključa. Zabeleženo je da je u ovom selu 1790. godine poginuo progonjen od srpskog frajkora Mustafa–paša.

Prva škola je otvorena u poslednjoj godini 19. veka, a za njeno otvaranje znatna zasluga pripada uglednom seljaku Andriji Petkoviću. Daljem radu u školi, okupljanju učenika i tumačenju nastavnog gradiva, doprinuo je prvi učitelj Milan Kostić. On je u mestu službovao petnaestak godina, a s njime su učile školsku decu i dve učiteljice Milica Đorđević (1905-1909) i Ružica Živković (1909-1914). Pune tri decenije učilo se u školskoj zgradi koja je imala samo jednu učionicu, stan za učitelja i kancelariju. Sredinom četvrte decenije, 1934. godine, započeta je gradnja nove škole sa dve učionice i dva učiteljska stana. Trebalo je da prođu jos dve decenije da se dovrši zgrada sa svim potrebnim prostorijama.

U prvim danima oktobra 1944. godine, na ovom području vođene su žestoke borbe sa ostacima nemačkih vojnih jedinica koje su se povlačile iz Grčke. Već školske 1945/46. godine normalno se odvijao rad u školi. Na prvom tečaju za analfabete opismenjena su 22 polaznika.

Prema nekim podacima, crkvu svetog Teodora Tirona u nekadašnjem selu Selištu tj. Kupuzištu je sagradio seljanin Todor Hajduk koji je dobio naziv po svojim delima jer je on u to vreme hajdukovao po Rumuniji. Crkvu je sagradio u znak pokajanja na svoje grehe koje je načinio za vreme svog hajdukovanja. Crkva je podignuta 1762. godine. Ona je bila podignuta u ravničarskom delu između nekadašnih tri izvora, a u blizini nekoliko kuća ovog sela. Osvecenje crkve izvršeno je na dan Todorove subote, pošto je njegovo ime bilo Todor i crkva je od tog dana nosila njegovo ime i zvala se crkva svetog Teodora Tirona. Ova crkva služila je sve do 1960. godine kada je prestalo održavanje službe u njoj jer je bila sklona padu. Godine 1991. sastavljen je crkveni odbor od 7 članova koji je kasnije proširen sa još 5 članova koji su pokrenuli akciju renoviranja crkve u ovom selu. Pošto su bila pribavljena sva dokumenta koja su bila potrebna od strane opštine i eparhije krenulo se sa radom oko izgradnje nove crkve i 7. avgusta 1991. godine počeli su radovi na temelju nove crkve. 23. jula 1995. godine crkva je bila kompletno opremljena i tog dana je služena liturgija i vršilo se osvećenje crkve. Od 1995. godine pa nadalje u crkvi se ponovo održavaju službe.

Demografija uredi

Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u naselju je živelo 157 stanovnika što je za 80 manje u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo 237 stanovnika. U naselju živi 142 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 57,21 godina (53,79 kod muškaraca i 60,51 kod žena).[1]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 75 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,09.[2] a prema istom popisu u naselju ima 292 stambenih jedinica od kojih je 131 naseljenih.

U naselju Kupuzište živi 281 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 53,9 godina (49,7 kod muškaraca i 57,2 kod žena). U naselju ima 129 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,46.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 783
1953. 768
1961. 819
1971. 782
1981. 797
1991. 657 445
2002. 317 642
2011. 237
2022. 157
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
253 79,81%
Vlasi
  
37 11,67%
Rumuni
  
10 3,15%
Jugosloveni
  
4 1,26%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine (PDF), Pristupljeno 17.7.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 458. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  2. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, Pristupljeno 2.8.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 121. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi