Leonid Šejka

југословенски архитекта и сликар

Leonid Šejka (19321970) bio je srpski arhitekta i slikar. Bio je jedan od osnivača umetničke grupe Medijala i učestvao je na svim izložbama grupe do 1970. godine. Njegova dela bliska su nadrealizmu a na njima je zastupljena bogata simbolika i duboka intelektualnost.

Leonid Šejka
Leonid Šejka slikar
Lični podaci
Puno imeLeonid Trofimovič Šejka
Datum rođenja(1932-04-24)24. april 1932.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti15. decembar 1970.(1970-12-15) (38 god.)
Mesto smrtiBeograd, SFR Jugoslavija

Biografija uredi

 
Leonid Šejka: Terasa tigra (1969)

Leonid Šejka, rođen je 24.04. 1932. godine u Beogradu, od oca Trofima Vasiljeviča Šejke, koji je došao iz Ukrajine nakon sloma carske Rusije i majke Katarine Zisić, rodom od valjevske cincarske porodice Zisijadis.[1] Posle završene Ruske osnovne škole, četiri razreda gimnazije i srednjotehničke škole (odsek arhitekture) 1949., diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1960. godine[2]. Slikarstvom se bavio od 1950. godine. Bio je jedan od osnivača i teoretičara grupe Baltazar, koja je prerasla u grupu MEDIALA 1957. god. Od 1961. bio je član ULUS-a. Prvi put grupno izlaže 1953. godine, a prvu samostalnu izložbu priredio je u beogradskoj Galeriji Grafički kolektiv, 1958. godine.

Šejka je radio i skulpturu, zatim objekte, ilustracije knjiga, scenografiju, a bavio se i vanlikovnim eksperimentima i teorijom. Pored niza članaka publikovanih u časopisima (Vidici, Polja, Razlog, Danas, Student i Umetnost), objavio je Traktat o slikarstvu za koji je 1965. godine dobio Nolitovu nagradu. Izgradio je vrlo složeno delo koje polazi od iskustva nadrealizma i dadaizma, da bi od 1960. formirao individualni izraz u kome je bio posebno zaokupljen problemom uloge predmeta u strukturi slikarske predstave.

Učestvovao je u radu likovnih kolonija u Sićevu 1966. i u Počitelju 1969. godine. U leto 1967. putuje u Minhen, Salcburg i Bern; a u proleće 1968. u Cirih i Frankfurt, da bi preko leta iste godine obišao Italiju sve do Napulja i Pompeje. Do kraja života boravio je u Cirihu, Bernu i Parizu a putovao je i u Englesku i Holandiju.

Izlagao je na 72 kolektivne izložbe širom Jugoslavije i inostranstvu i imao je 15 samostalnih izložbi u Beogradu, Minhenu, Cirihu, Bazelu i Bernu u periodu od 1958-70. godine.

Šejkin opus se može podeliti u pet osnovnih tema kojima se bavio: - „Multiplikacija predmeta“, „Đubrišta“, „Skladišta“, „Enterijeri“ i „Mrtve prirode“.

Umro je u Beogradu, 15. decembra 1970. godine.

Mediala uredi

Godine 1957, sa grupom slikara — osnovao je grupu „Mediala“. koju su predstavljali mladi slikari, pisci, filozofi, arhitekte, kompozitori. Svim članovima Medijale bila je zajednička jedna jedina ideja: beskrajna ljubav prema umetnosti i beskrajno verovanje u njene sveukupne moći. Članovi Mediale su bili: (Olja Ivanjicki, Leonid Šejka, Miro Glavurtić, Siniša Vuković, Kosta Bradić, Uroš Tošković, Miodrag Dado Đurić, Ljuba Popović, Vladimir Veličković, Milić Stanković, Milovan Vidak, Svetozar Samurović i Vladan Radovanović).

Prva izložba pod nazivom „Medijalna istraživanja“ održana u galeriji Grafički kolektiv a izlagali su Olja Ivanjicki, Leonid Šejka, Miro Glavurtić, Vladan Radovanović.

Grupa Mediala je imala 12 izložbi.

Bibliografija uredi

  1. Leonid Šejka, Traktat o slikarstvu, Nolit, Beograd, 1964.,
  2. Leonid Šejka, Grad-Djubrište-Zamak, Književne novine, Beograd, 1982.,

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Hellasije (2019-04-11). „Leonid Šejka Biografija”. Biografija.org (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-12-26. 
  2. ^ Arhitektura u 20. veku Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. октобар 2014), Приступљено 10. 4. 2013.

Литература uredi

  • Čudina, Marija (2005). Leonid Šejka Knjiga za razgledanje. Zagreb: Ex-libris. ISBN 978-953-6310-70-8. 
  • Đorić, Dejan. Leonid Šeljka. Beograd: Službeni glasnik. ISBN 978-86-7549-704-2. 
  • Marković, Srđan (1993). Leonid Šeljka i Mediala. Niš: PROSVETA. ISBN 978-86-7455-10-5 Проверите вредност параметра |isbn=: length (помоћ). 
  • Маџаревић, Градимир. Медиала. Београд: Службени гласник. ISBN 978-86-7549-550-1 Проверите вредност параметра |isbn=: checksum (помоћ). 
  • L.Šejka, M.Protić, I.Subotić, Muzej savremene umetnosti, Šejka: retrospektivna izložba 1952-1970., Muzej savremene umetnosti Beograd, oktobar-novembar 1972, МСУ, Београд, 1972.,
  • Kulturno-prosvetna zajednica Požarevac, Braničevo, Томови 13-14, Kulturno-prosvetna zajednica Požarevac, Požarevac, 1967.,
  • Aleksa Čelebonović, Savremeno slikarstvo u Jugoslaviji, Jugoslavija, Beograd, 1965.,
  • Протић, Б. Миодраг, Српско сликарство XX века, Том 2. - Библиотека Синтезе, Нолит, Београд, (1970),
  • Jovan Janićijević, Kulturna riznica Srbije, IDEA, Beograd, 1996.,
  • Miodrag B. Protić, Muzej savremene umetnosti Beograd, Muzej savremene umetnosti, Beograd, 1965.,
  • L.Šejka, S.Bošnjak, Šejka pre Šejke-Šejka ka Šejki: Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, 30.III 1983, Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", Beograd, 1983.,
  • Ivanjicki, Olja; Šejka, Leonid Trofimovič; Silvia Monros-Stojaković (1994). Ogledalo ljubavi: prepiska Olja-Šejka. Beograd: Silmir. ISBN 978-86-7014-001-1. 
  • Dijana Metlić, Katalog za izložbu Lreonid Šejka-80 godina od rođenja Galerija HAOS, Beograd, mart-april 2012.,
  • Enciklopedija Britanika, knjiga 10, strana 190., Šejka Leonid, Politika-Narodna knjiga, Beograd. 2005. ISBN 978-86-331-2121-7.,
  • Kvas, Milana (2007). „Vrt sa račvastim stazama” (PDF). Godišnjak grada Beograda. Beograd: Muzej grada Beograda. LIV: 343—357. Arhivirano iz originala (PDF) 19. 03. 2021. g. Pristupljeno 25. 07. 2018. 

Spoljašnje veze uredi