Loknjanski rejon

Општински рејон у Псковској области Русије

Loknjanski rejon (rus. Локня́нский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon smešten na istoku Pskovske oblasti, odnosno na zapadu evropskog dela Ruske Federacije.

Loknjanski rejon
Loknя́nskiй raйon
{{{caption2}}}
Položaj
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Administrativni subjektPskovska oblast
Admin. centarLoknja
Statusopštinski rejon
Osnivanje1927.
Površina2.412,4 km2
Stanovništvo2016.
 — broj st.8.419
 — gustina st.3,49 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Registarske tablice60
Pozivni broj+7 81139
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Administrativni centar rejona je varošica Loknja.

Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2016. na teritoriji rejona je živelo 8.419 stanovnika, ili u proseku oko 4,7 st/km².

Geografija

uredi

Loknjanski rejon smešten je u istočnom delu Pskovske oblasti. Obuhvata teritoriju površine 2.412,4 km², i po tom parametru nalazi se na 12. mestu među 24 rejona u oblasti. Graniči se sa teritorijama Bežaničkog rejona na severu i severozapadu, na zapadu u jugozapadu je Novosokoljnički, a na jugu Velikoluški rejon. Na istoku su Holmski rejon Novgorodske i Toropečki rejon Tverske oblasti.

U reljefu rejona izdvajaju se viši delovi morenskog Bežaničkog pobrđa na zapadu i severozapadu, sa maksimalnim nadmorskim visinama do 260 m, i izrazito nizijsko i zamočvareno područje na severoistoku koje je gotovo neneaseljeno. Močvarni deo rejona deo je Polistovskog prirodnog rezervata zaštićenog područja osnovanog 1994. godine.

Cela teritorija Loknjanskog rejona nalazi se u slivnom području reke Lovat i njenih pritoka, odnosno u basenu reke Neve i Baltičkog mora. Reka Lovat protiče krajnjim istokom rejona, a njene najvažnije pritoke na ovom području su Kunja sa desne i Loknja sa leve strane. Na krajnjem zapadu rejona nalaze se brojna jezera glacijalnog porekla, a najveća mnjđu njima su Užo (7,5 km²), Loknovo (6,2 km²), Aljo (4,8 km²), dok je najveće jezero na istoku rejona Dulovo (5,4 km²).

Istorija

uredi

Loknjanski rejon uspostavljen je 1927. kao opštinski rejon u granicama tadašnjeg Velikoluškog okruga Lenjingradske oblasti. Godine 1929. postaje delom Zapadne oblasti čiji centar je bio grad Smolensk, a potom od 1935. i Kalinjinske oblasti. Godine 1944. uspostavljena je Velikoluška oblast koja je postojala do 1957. kada je ujedinjena sa ostatkom Pskovske oblasti.

Demografija i administrativna podela

uredi

Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona je živelo ukupno 9.535 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2016. tu živelo 8.419 stanovnika, ili u proseku oko 4,7 st/km².[2] Po broju stanovnika Loknjanski rejon se nalazi na 16. mestu u oblasti.

Kretanje broja stanovnika
1959. 1970. 1979. 1989. 2002. 2010. 2016.
27.803 21.664 17.916 16.570[3] 13.268[4] 9.535[1] 8.419*

Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.

Prema podacima sa popisa iz 2010. na području rejona registrovana su ukupno 276 sela (od kojih je njih 85 bilo bez stanovnika, a u 83 sela živelo je manje od 5 stanovnika). Rejon je administrativno podeljen na 4 nižestepene opštine, 3 ruralne i jednu gradsku. Administrativni centar rejona je varošica Loknja u kojoj je živelo oko 40% od ukupne rejonske populacije.

Saobraćaj

uredi

Najvažniji drumski pravac koji prolazi preko teritorije Loknjanskog rejona je magistralni drum NeveljŠimsk, a najvažniji železnički pravac je pruka Sankt PeterburgVitepsk koja rejon seče u smeru sever-jug.

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi
56° 49′ 00″ N 30° 09′ 00″ E / 56.81667° S; 30.15000° I / 56.81667; 30.15000