Luka Pavićević (političar)

Luka Pavićević (18761956), politički radnik i sindikalni funkcioner.

luka pavićević
Lični podaci
Mesto rođenjaBeograd, Kneževina Srbija]]
Datum smrti1956. (80 god.)
Mesto smrtiBeograd, NR Srbija, FNR Jugoslavija
Profesijapolitičar i sindikalni
aktivista

Biografija

uredi

Rođen je 1876. godine u Beogradu. Bio molersko-lakirerski radnik i trgovački putnik. Od 1903. do 1914. je bio sekretar i predsednik Glavnog radničkog saveza (GRS) i od 1910. do 1914. godine član Glavne uprave Srpske socijaldemokratske partije (SSDP). Na početku Prvog svetskog rata je bio potpredsednik Beogradske opštine, zbog čega mu je bilo zamereno u radničkom pokretu.

Godine 1919. je učestvovao u osnivanju Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista). Njen član je bio do Vukovarskog kongresa, 1920. godine, na kome se kao „oportunista“ sukobio sa komunistima. Iz Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) je isključen kao potpisnik „Manifesta opozicije KPJ“, krajem 1920. godine. Posle donošenja „Obznane“, od 1921. je radio kao funkcioner prorežimske Radničke komore i Glavnog radničkog saveza Srbije. Učestvovao je u osnivanju Socijalističke partije Jugoslavije i bio član njenog Izvršnog odbora. Godine 1925. je bio jedan od osnivača i predsednik Ujedinjenog radničkog sindiklanog saveza Jugoslavije (URSSJ), u kome je bio funkcioner sve do njegove zabrane 1940. godine.

Za vreme Drugog svetskog rata je radio ka službenik u Banji Koviljači i Valjevu. Posle oslobođenja Jugoslavije, 1945. godine iako nije bio komunista postao je službenik najpre u Ministrarstvu socijalne politike, a potom u Ministarstvu narodnog zdravlja Narodne Repubilike Srbije. Penzionisan je 1948. godine. Umro je 1956. godine u Beogradu.

Literatura

uredi
  • Slobodan Petrović Sedam sekretara SKOJ-a. „Rad“, Beograd 1979. godina.
  • Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979 (knjiga prva). „Institut za savremenu istoriju“ Beograd i „Narodna knjiga“ Beograd, 1980. godina.
  • Josip Broz Tito - sabrana djela (tom treći). „Komunist“ Beograd, „BIGZ“ Beograd i „Naprijed“ Zagreb, 1981. godina.