Međugorje je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Čitluk koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 1.367 stanovnika. Na popisu stanovništva 2013. godine, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine popisano je 2.306 stanovnika.[1]

Međugorje
Međugorje
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonHercegovačko-neretvanski kanton
OpštinaČitluk
Stanovništvo
 — 2013.Rast 2.306
Geografske karakteristike
Koordinate43° 12′ S; 17° 40′ I / 43.20° S; 17.67° I / 43.20; 17.67
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Međugorje na karti Bosne i Hercegovine
Međugorje
Međugorje
Međugorje na karti Bosne i Hercegovine
Veb-sajtwww.medjugorje.hr

Geografski položaj uredi

Župa Međugorje smještena je u južnom dijelu opštine Čitluk (Hercegovina). Područje južne Hercegovine, u kojem se nalazi Međugorje, ima sredozemnu klimu.

Istorija uredi

Tokom Drugog svetskog rata ustaše su pobile oko 3000 muškaraca, žena i dece, od kojih su gotovo svi bili srpske nacionalnosti i zakopali ih u jamu kod Međugorja. Ustaše su 24. juna 1941. ubile svih sedam monaha pravoslavnog Manastira Žitomislić koji je u blizini.[2]

Svedočanstvo o ukazanju Bogorodice i posledice uredi

Međugorje je najpoznatije po navodnim ukazanjima i porukama Device Marije koja se ukazala šestoro deci počev od 24. juna 1981.[3] Pet poruka koje su deca primila od Bogorodice se odnose na: svakodnevne molitve i čitanje Biblije, post sredom i petkom, mesečno ispovedanje i sveto pričešće.

Ovo mesto danas posećuju katolički hodočasnici iz celog sveta. Godišnje Međugorje poseti oko milion turista. Procenjuje se da je od 1981. ovo mesto posetilo 30 miliona hodočasnika.[4] Vrhovne crkvene vlasti Katoličke crkve su skeptične prema svedočanstvima o čudima u Međugorju, tako da Sveta stolica nikada nije zvanično priznala Ukazanja Bogorodice u Međugorju. Slučaj je još pod istragom.

Dana 4. juna 2008, papa Benedikt XVI je javno blagoslovio statuu Bogorodice Međugorske na trgu Svetog Petra u Vatikanu.[5] Kasnije je 28. jula 2009. godine raščinio franjevca Tomislava Vlašića koji je bio tobožnji duhovni otac osoba sa navodnim vizijama Bogorodice.[6] Od 22. jula 2018. Međugorje je pod direktnim nadzorom Vatikana, postavljen je Apostolski vizitator nadbiskup Henrik Hoser sa posebnom ulogom za župu Međugorje.[7]

Glavni hram u Međugorju je crkva Svetog Jakova.

Stanovništvo uredi

Nacionalnost[8] 1991. 1981. 1971.
Hrvati 1.356 (99,19%) 1.142 (98,53%) 1.389 (99,64%)
Srbi 1 (0,07%) 0 0
Muslimani 0 0 0
Jugosloveni 0 2 (0,17%) 0
ostali i nepoznato 10 (0,73%) 15 (1,29%) 5 (0,35%)
Ukupno 1.367 1.159 1.394

U Međugorju se rodio hrvatski teniser Marin Čilić.

Izvori uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi