Milijana Komatina (Mašnica, kod Plava, 10. maj 1930Beograd, 2006) bila je višestruko nagrađivana srpska pesnikinja, partizanka u Drugom svetskom ratu, politička zatvorenica Titovog režima za vreme krize Informbiroa, 1948. godine i nadalje.[1]

Milijana Komatina
Lični podaci
Datum rođenja(1930-05-10)10. maj 1930.
Mesto rođenjaMašnica, kod Plava, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti2006.
Mesto smrtiBeograd, Srbija i Crna Gora

Za života joj je objavljeno pet zbirki poezije i jedan izbor posmrtno.

Biografija uredi

Rođena 10. maja 1930. u mesto Mašnica (mada je na drugim mestima pominjano i Murino), danas Crna Gora.[2]

Drugi svetski rat joj je prekinuo školovanje. Kao dvanaestogodišnja devojčica postala je redov–dobrovoljac u Sedmoj crnogorskoj brigadi NOVJ, gde je bila borac od 1942. do 1945. godine. Posle rata je bila četvorostruki udarnik na radnim akcijama obnove Jugoslavije.

Za vreme političkog progona u vreme Rezolucije Informbiroa bila u logorima Titovog režima, prvo na Dunavu (Ramski rit kod Smedereva), a posle na Golom otoku. O tome je retko pričala, a posledice robijašnice su bile izgubljeno zdravlje i prijatelji. U retkoj ispovesti u Ilustrovanoj politici 2000. rekla je: „Dva puta sam se rodila, 1930. i 1944, kada sam pobegla sa streljanja ispred cevi italijanskih karabinjera, a treći put kada sam preživela zločinačku torturu Titovih dželata...“ Rekla je i: „Pišem pesme; opisujem svoja osećanja na pakao komunističkog logora i o tome podsećam čitaoce na jedno tužno i bolno vreme u kome vas je lako gutala — pomrčina!“

Osim zbirki poezije, objavljivala je u zbornicima, časopisima i antologijama. Bila je član Književnog kluba „Đuro Salaj“ od 1975, član Udruženja književnika Crne Gore od 1985, Književnog društva Rakovice od 1995. i Književne zajednice Jugoslavije od 2003. godine.

Učestvovala je na književnim manifestacijama gde je i nagrađivana. Laureat je, između ostalog, i Vukove nagrade i Oktobarske nagrade grada Beograda. Zastupljena je u Enciklopediji pisaca Crne Gore.

Knjige poezije uredi

  • Odroni, NIO Pobjeda, Titograd, 1982.
  • Đa tamo đa ovamo, NIO Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989.
  • Krv nije voda, Altera, Beograd, 1992.
  • Živ kamen, GIP Sprint, Beograd, 1996.
  • Tajge, GIP Sprint, Beograd, 1999.
  • Ostavi nebo otvoreno, izbor od 76 pesama, Priređivači: Jasmina Malešević i Verica Brnović, Izdavač: Književna zajednica Jugoslavije, Beograd, 2015. Književna nagrada „Milorad Kalezić“, za najbolju knjigu poezije 2015.

Reference uredi

  1. ^ Tešić, Ljubomir. „Goli otok na Dunavu: Još jedna Titov pakao“, Glas javnosti, Beograd, 7. oktobar 2002.
  2. ^ Biografija u: Ostavi nebo otvoreno, izbor od 76 pesama, Književna zajednica Jugoslavije, Beograd, 2015, str 131.

Literatura uredi

  • Božović, Ratko. „Pjesma od čemera“, predgovor: Milijana Komatina, Ostavi nebo otvoreno, 2015, str. 5-10.
  • Brnović, Verica. „Zahvalnost”, u: Milijana Komatina, Ostavi nebo otvoreno, 2015, str. 3-4.
  • Malešević, Jasmina. „Pre praska ...žena iz kamena“, u: Milijana Komatina, Živ kamen, GIP Sprint, Beograd, 1996, str. 5.
  • Malešević, Jasmina. „...Posle praska ...Kameni rog“, u: Milijana Komatina, Živ kamen, GIP Sprint, Beograd, 1996, str. 56-57.
  • Malešević, Jasmina. „Prvi poljubac”, u: Milijana Komatina, Tajge, 1999, str 3-4.
  • Milošević Aleksandra Slađana. „Kroz zlatno šiblje”, u: Milijana Komatina, Tajge, 1999, str. 68.
  • Milošević, Tomislav. „O Milijani Komatini“, u: Milijana Komatina, Ostavi nebo otvoreno, 2015.
  • Cvetković Jelena V. „Milijan Komatina: Živ kamen, Beograd, 1996“ (prikaz), Borba, Beograd, 22. 5. 1997, str. II-III.