Miloš Bogunović (učitelj)
Miloš S. Bogunović (Zrmanja Vrelo, kod Gračaca, 15. mart 1854 — Zagreb, 2. decembar 1937), učitelj i učesnik Prvog svetskog rata.
Miloš S. Bogunović | |
---|---|
![]() | |
Lični podaci | |
Mesto rođenja | Zrmanja , ![]() |
Mesto smrti | Zagreb , ![]() |
Narodnost | Srbin |
Religija | pravoslavna |
Profesija | narodni učitelj |
Biografija
urediRođen 15. marta 1854. godine u Vrelu u srpskoj pravoslavnoj porodici iz bratstva Bogunovića, kao sin Simeona Bogunovića i majke Marte. U pojedinim dokumentima za Miloša stoji da je Mihailo, prozvan Miloš, a i na njegovoj krstenici stoji – Mihailo/Mile Bogunović.
Miloš je bio oženjen Marijom, rođenom 1858. godine u staroj srpskoj plemićkoj porodici Sinobad, odnosno ćerkom Petra Sinobada i Julije Radulović, koji su živeli u Skradinu pored Šibenika. Posle smrti supruge Marije Sinobad, on se ženio još dva puta. Najpre sa Marijom Petranović i potom sa udovicom Marijom Breckovom, rođenom Ban.
Bio je učitelj, srpski nacionalni radnik i četnik, a u Prvom svetskom ratu oficir štaba Savske divizijske oblasti. Obavljao je takođe i funkciju opštinskog činovnika, a potom je bio trgovački putnik i opštinski beležnik u Donjem Lapcu. Kao učitelj, radio u Pribniću (1919—1923) i Tesliću (1923—1933).
Umro je 2. decembra 1937. godine u Zagrebu, gde je i proveo poslednje godine svog života.
Nosilac više prestižnih vojnih odlikovanja, među kojima se ističu Srebrni vojnički orden Karađorđeve zvezde sa mačevima – № 15965 (orden je ustanovljen 28. maja 1915. godine), Krst milosrđa (orden je ustanovljen 7. maja 1913. godine), Georgijevski krst (rus. Георгиевский крест) ruskog cara (orden je ustanovljen 13. februara 1807. godine).[1]
Potomstvo
urediIz sebe Miloš je ostavio dva sina Dušana (1888—1944), jednog od najvećih nacionalnih radnika između dva svetska rata, kao i Petra (1883—1944), koji je takođe mladim Srbima podizao nacionalnu svest kao učitelj kroz svoj rad u Pribniću (1919—1923), potom u Tesliću (1923—1933) i na kraju u Sarajevu (1934), zbog čega i danas u Tesliću, jedna ulica nosi njegovo ime.
Njegovi unuci su akademik prof. dr Vladimir D. Bogunović (1912-1986), sa Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i čuveni beogradski arhitekta Uglješa P. Bogunović (1922—1994).
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Vlahović, Tomislav S.: „Vitezovi Karađerđove zvezde sa mačevima“ (Beograd: Tomislav S. Vlahović, 1989, str. 324)
Literatura
uredi- Vlahović, Tomislav S.: „Vitezovi Karađerđove zvezde sa mačevima“ (Beograd: Tomislav S. Vlahović, 1989)