Miroljub Nedović Riki

Miroljub Nedović Riki (Niš, 23. mart 1961) srpski je pozorišni glumac, reditelj i dramski pisac.

Miroljub Nedović Riki
Lični podaci
Puno imeMiroljub Nedović
Druga imenaRiki
Datum rođenja(1961-03-23)23. mart 1961.(63 god.)
Mesto rođenjaNiš, FNRJ
Zanimanjepozorišni glumac, reditelj, dramski pisac
Porodica
SupružnikIvana Nedović
Ivana i Miroljub Nedović, krajem 90-ih

Biografija

uredi

Miroljub Nedović je rođen u Nišu, 1961. godine. Počeo je da glumi 1979. godine u Omladinskom pozorištu „Treća polovina“. Pozorište je vodio Desimir Stanojević, a kad je prešao u Beograd, 1990. godine, Miroljub je sa suprugom Ivanom preuzeo pozorište. Danas je umetnički rukovodilac Scene Off Teatra „Treća polovina“ iz Niša. Takođe je glumac niškog Narodnog pozorišta[1] od 1983. godine. Odigrao je više od osamdeset uloga. Kao dramski pisac napisao je dvadesetak komada, od kojih je većina nagrađena na festivalima i konkursima.[2] Kao reditelj režirao je uglavnom komade koje je sam napisao.[3] Član je „Udruženja dramskih umetnika Srbije[4][a], „Udruženja dramskih pisaca Srbije[5][b], „Saveza ribolovaca“ i „Saveza izviđača“.[7] Nije član nijedne stranke. Učesnik je rata 1999. godine. U decembru 2013. godine Nedović je obeležio 30 godina karijere predstavom „Made in Niš“, premijerno izvedenom u niškom Narodnom pozorištu. Predstava je kombinacija rialitija, stendap komedije i kabarea, a Nedović je napisao tekst i režirao predstavu.[2][8] Oženjen je glumicom Ivanom Nedović, sa kojom ima dve kćeri. Živi i radi u Nišu.[9][10][11]

Uloge

uredi

Miroljub Nedović je igrao u komadima: Molijera, Šekspira, Koljade, Fejdoa, Nušića, Popovića, Selinića, Kovačevića, Sremca, Stankovića... Glumio je u sledećim pozorišnim predstavama:

  • Ljubavni zov Marka Mrče,
  • Ribarenje na asfaltu,
  • Hotel slobodan promet,
  • Ruženje naroda,
  • Dama iz Maksima,
  • Dundo Maroje, uloga: Stefano (pijani podrumar), premijera 28. novembar 2007, Narodno pozorište Niš,
  • Bura, uloga: Bokčilo, premijera 11. mart 2009, Narodno pozorište Niš[12],
  • Violinista na krovu, uloga: narednik, premijera 11. mart 2010, Narodno pozorište Niš,
  • Ožalošćena porodica, uloga: Trifun, premijera 9. april 2011, Narodno pozorište Niš[13],
  • Mačoizam, premijera 24. decembar 2011, Narodno pozorište Niš[14][15],
  • Gangsterbajteri, uloga: Crni (Nišlija),
  • Evropejci[10],
  • Seksualno vaspitanje za neupućene,
  • Made in Niš[16],
  • Konstantin: Znamenje anđela, uloga: Konstantinov pisar, premijera 27. februar 2013, Narodno pozorište Niš[17],
  • Azilanti[18],
  • Niška kabariška[19],
  • Veliki manevri u tijesnim ulicama, uloga: Vice Prebanda, premijera 2. aprila 2013, Narodno pozorište Niš.[20]

Tekstovi

uredi

Kao dramski pisac Nedović je napisao tridesetak komada od kojih su gotovo svi igrani. Njegove drame izvođene su u pozorištima u Nišu, Beogradu, Vranju, Leskovcu, Paraćinu, Zaječaru, Vršcu, Banjoj Luci, Prijedoru i Torontu.

Drame

uredi

Monodrame

uredi
  • Ajd' kaži, al' po duši
  • Probudi se...

Komedije

uredi
  • Soko zove Orla
  • Bluz osmeh
  • Đavolja posla[3]
  • Bilo jednom u pozorištu
  • Niška kabariška
  • Juriš u budućnost
  • Krađa, svađa... itd.
  • Mlaćenici i plaćenici[v]
  • Evropejci
  • Mačoizam[14]
  • Gangsterbajteri (1, 2, 3 i 4)
  • Seksualno vaspitanje za neupućene
  • Rok agein
  • Šmizle
  • Azilanti
  • Made in Niš[16]

Komadi za decu

uredi
  • Kraljević Marko i Musa Kesedžija (istorijsko ekološka komedija za decu), muziku za predstavu je komponovao Nenad Milosavljević, frontmen grupe Galija.[10]
  • Sama u kući (vodvilj za decu)
  • Veliki princ (setna bajka)[3][16]
  • Priča iz prašume
  • Konstantinov mač (kad je veliki Konstantin bio mali)

Dramatizacije

uredi
  • Kako ubiti suprugu[22]
  • Deca sa stanice Zoo
  • Ženski kabare
  • Vojvoda Mišić
  • Hajduci
  • Dečji kabare
  • Na Drini ćuprija

Režija

uredi

Režirao je četrdesetak predstava, uglavnom za tekstove koje je sam napisao. Najveći uspeh kod publike imale su njegove režije kabarea: Niška kabariška, Vic kabare, Dečji rok end rol kabare i Ženski šovinistički kabare.[6]

Režirao je u niškom Narodnom pozorištu, pozorištu „Zoran Radmilović“ u Zaječaru i pozorištu mladih „Treća polovina“.

Izdanja

uredi

Knjige

uredi
  • Seme (dramski tekstovi), Prosveta, Niš, 1998. godine.[23]
  • Nekoliko lakih komada (komedije)
  • Niš, Nišlije, niški (staroniški rečnik)[9]

Antologije

uredi
  • Pisci nacionalnog teatra (Muzej pozorišne umetnosti)
  • Savremena srpska drama (Udruženje dramskih pisaca Srbije)
  • Niški dramski pisci (Prosveta, Niš)
  • Savremeni niški pisci (Gradina, Niš)

Njegova drama Tamni vilajet nalazi se u prvom tomu štampane edicije „Savremena srpska drama“ iz 1998. godine, kojeg izdaje „Udruženja dramskih pisaca Srbije“.[24]

Prevod

uredi
  • Srpska savremena drama (Katovice, Poljska)

Nagrade

uredi
  • Nagrada „11. januar”, najveće priznanje grada Niša, uručeno 11. januara 2020. godine u Svetosavskom domu.[25]

Nagrade za glumu

uredi
  • Nagrada za mladog glumca na festivalu „Dani komedije“ u Jagodini, 1985. godine, u predstavi Hotel slobodan promet - Ž. Fejdo.
  • Nagrada UDU za mladog glumca na festivalu „Joakim Vujić“ u Nišu, 1989. godine, u predstavi Ruženje naroda - S. Selinić.
  • Nagrada za mladog glumca na festivalu „Dani komedije“ u Jagodini, 1990. godine, u predstavi Dama iz Maksima - Ž. Fejdo.[7]

Nagrade za drame

uredi
  • Nagrada za najbolji dramski tekst na konkursu „Ben Akiba“, Udruženja dramskih pisaca Srbije, za tekst Seme.
  • Nagrada za najbolji dramski tekst na festivalu „Joakim Vujić“ za tekst Seme u izvođenju pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara.
  • Nagrada za najbolji tekst na festivalu ekoloških predstava u Bačkoj Palanci za tekst Kraljević Marko i Musa Kesedžija u izvođenju Scene Off Teatra „Treća polovina“ iz Niša.
  • Nagrada za najbolji tekst na festivalu u Kninu za tekst Seme u izvođenju banjalučkog Narodnog pozorišta.
  • Nagrada za najbolji tekst na festivalu dečjih pozorišta „Festić“ u Beogradu za tekst Kraljević Marko i Musa Kesedžija u izvođenju pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara.
  • Nagrada za najbolji tekst na konkursu „Projekat Rastko“ na Internetu.[7]

Nagrade ze režiju

uredi
  • Nagrada za režiju na festivalu dečjih pozorišta „Festić“ u Beogradu, za predstavu Sama u kući u izvođenju Scene Off Teatra „Treća polovina“ iz Niša.[7]

Kritike

uredi

U zborniku „Savremena srpska drama“ o drami Tamni vilajet, pozorišni i književni kritičar Radomir Putnik piše:

Nedović piše ekonomično, njegovi dijalozi su kratki i spontani, odražavaju nervozu likova drame. Do suštine svake priče dolazi se najkraćim putem u kome replike deluju sinhrono s akcijom.[26]

Napomene

uredi
  1. ^ Član je od 1. septembra 1988. godine.
  2. ^ Član je od 1991. godine[6].
  3. ^ Koautor je Timošenko Milosavljević.

Izvori

uredi
  1. ^ Narodno pozorište u Nišu. „Ansambl”. Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  2. ^ a b Južne vesti. „Predstava „Made in Niš. Pristupljeno 10. 1. 2015. 
  3. ^ a b v Canadian Serbian Theatre. „Miroljub Nedović”. Arhivirano iz originala 15. 12. 2014. g. Pristupljeno 10. 1. 2015. 
  4. ^ Udruženje dramskih umetnika Srbije. „Članovi udruženja”. Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  5. ^ Udruženje dramskih pisaca Srbije. „Članovi udruženja”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  6. ^ a b Komunikacija. „Tamni vilajet”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  7. ^ a b v g NisCafe. „Miroljub Nedović”. Pristupljeno 10. 1. 2015. 
  8. ^ Niška televizija. „Nedović obeležava 30 godina rada”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 10. 1. 2015. 
  9. ^ a b Niške vesti. „Najdraže mi je kad radim kao glumac”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  10. ^ a b v Glas javnosti. „Priča o našim evropejcima”. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  11. ^ Večernje novosti. „Amaterska odskočna daska”. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  12. ^ Sterijino pozorje. „Bura - Vilijam Šekspir”. Arhivirano iz originala 24. 09. 2015. g. Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  13. ^ Politika. „Nušićev Agaton od večeras u Nišu”. Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  14. ^ a b Narodno pozorište Niš. „Mačoizam”. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  15. ^ Južne vesti. „Predstava „Mačoizam. Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  16. ^ a b v Port. „Miroljub Nedović”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  17. ^ Narodno pozorište u Beogradu. „Premijera drame "Konstantin: Znamenje anđela". Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  18. ^ Južne vesti. Azilanti“ u Narodnom pozorištu”. Pristupljeno 11. 1. 2015. 
  19. ^ Vesti online. „Kabare uz smeh do suza”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  20. ^ Danas. „Veliki manevri u tijesnim ulicama”. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  21. ^ Voždov letopis. „Kolubarska bitka”. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  22. ^ Za media. „Dani Zorana Radmilovića”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  23. ^ Gugl knjige. „Seme: drame”. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  24. ^ Udruženje dramskih pisaca Srbije. „Savremena srpska drama broj 1/1998”. Arhivirano iz originala 13. 01. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015. 
  25. ^ „Uručena priznanja „11. januar. Južne vesti. Pristupljeno 28. 1. 2020. 
  26. ^ Radomir Putnik. „Pogovor” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 09. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015. 

Spoljašnje veze

uredi