Nađkereš

град у Мађарској

Nađkereš (mađ. Nagykőrös) grad je u Mađarskoj. Nađkereš je jedan od važnijih gradova u okviru županije Pešta.

Nađkereš
mađ. Nagykőrös
Panoramski pogled na središte Nađkoreša
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionCentralna Mađarska regija
ŽupanijaPešta
SrezCegled
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 25.127
 — gustina110,22 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 01′ 44″ S; 19° 46′ 52″ I / 47.028889° S; 19.781111° I / 47.028889; 19.781111
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina227,97 km2
Nađkereš na karti Mađarske
Nađkereš
Nađkereš
Nađkereš na karti Mađarske
Poštanski broj2750
Pozivni broj53
Veb-sajt
www.nagykoros.hu

Grad ima 25.127 stanovnika prema podacima iz 2004. godine.

Geografija uredi

Grad Nađkereš se nalazi u središnjem delu Mađarske. Od prestonice Budimpešte grad je udaljen oko 80 km jugoistočno. Grad se nalazi u severnom delu Panonske nizije i nema izlaz na reku ili jezero.

Istorija uredi

Mesto je za vreme Austrougarske bilo čuveno po voću, koje se zajedno sa prerađevinama izvozilo širom sveta. Tamošnja Gazdinska zadruga je dobila od države tečaj za "gotovljenje voća", na kojem su se žene mesec dana tokom 1915. godine obučavale da prave slatke proizvode, poput pelmeza, slatkog, sokova i drugih poslastica.[1]

Stanovništvo uredi

Po proceni iz 2017. u gradu je živelo 23.529 stanovnika.

Demografija
1990.2001.2011.2017.
26.95625.54324.13423.529

Srbi u mestu uredi

Zapisan je 1826. godine u „Nađ Kerešu“ kao administrator pravoslavne parohije pop Mihail Pavlović.[2] Bilo je 1867. godine u mestu 13 pravoslavnih Srba.

Tu u „Velikom Kerešu“ je 1867. godine osnovano od strane učenika u tamošnjem Liceju, Društvo „Danica“. Posle privremenog predsednika Leontija Lujanovića, izabran je predsednik i blagajnik Đ.J. Slavnića a za tajnika Ristu Telečkog. Povezali su se sa drugim sličnim društvima po Ugarskoj. Održavaju redovne sednice na kojima govore svoje sastave.[3]

Partnerski gradovi uredi

Reference uredi

  1. ^ "Njiva", Budimpešta 1915. godine
  2. ^ „Serbski letopisi“, Budim 1826. godine
  3. ^ „Zastava“, Pešta 1867. godine

Spoljašnje veze uredi