Nina Karlovna Bari (rus. Нина Карловна Бари; Moskva, 19. novembar 1901 — Moskva, 15. jul 1961) bila je sovjetska matematičarka poznata po svom radu na trigonometrijskom redu.

Nina Bari
Nina Karlovna Bari
Lični podaci
Datum rođenja(1901-11-19)19. novembar 1901.
Mesto rođenjaMoskva, Ruska Imperija
Datum smrti15. jul 1961.(1961-07-15) (59 god.)
Mesto smrtiMoskva, Sovjetski Savez
ObrazovanjeMatematika
Naučni rad
InstitucijaMoskovski državni univerzitet Lomonosov
MentoriNikolaj Luzin

Mladost i obrazovanje uredi

Nina Bari je rođena u Rusiji 19. novembra 1901. godine, kao ćerka Olge i Karla Adolfoviča Barija, lekara.[1] Godine 1918. postala je jedna od prvih žena koje su primljene na odeljenje za fiziku i matematiku na prestižnom Moskovskom državnom univerzitetu Lomonosov.[2] Diplomirala je 1921, samo tri godine nakon polaska na univerzitet. Nakon diplomiranja, Bari je počela svoju nastavničku karijeru. Predavala je na moskovskom institutu za šumarstvo, politehničkom institutu i komunističkom institutu u Sverdlovu. Bari je jedina dobila stipendiju koju je dodelio novoosnovani istraživački institut za matematiku i mehaniku. Kao učenica, Bari je privučena elitnom grupom pod imenom Luzitanija, neformalnom akademskom i društvenom organizacijom. Studirala je pod mentorstvom Nikolaja Luzina, postajući jedna od njegovih najvrednijih učenika.[3] [4] Glavni rezultat svog istraživanja predstavila je moskovskom matematičkom društvu 1922. godine. Bila je među prvim ženama koje su se obratile društvu.[5]

Godine 1926. Bari je završila svoj doktorski rad na temu trigonometrijskih ekspanzija,[4] [6] osvajajući nagradu za svoj rad.[3][4] Godine 1927. Bari je iskoristila priliku da studira u Parizu, na Sorboni i na koledžu Francuske. Zatim je prisustvovala poljskom matematičkom kongresu. Rokfeler stipendija joj je omogućila da se vrati u Pariz kako bi nastavila studije. Do 1930. godine svi tragovi pokreta Luzitanija su nestali, i Luzin je napustio Moskvu zbog matematičkog instituta Steklov. Godine 1932. Bari je postala profesorka na moskovskom državnom univerzitetu Lomonosov, a 1935. dobila je titulu doktora fizičkih i matematičkih nauka, što je prestižniji istraživački stepen od tradicionalnog doktora nauka.[4] Do tada je završila temeljni rad na trigonometrijskom redu.[3][4]

Karijera i kasniji život uredi

Bila je bliska saradnica Dimitrija Mensheljeva na brojnim istraživačkim projektima.[4] Preuzeli su rad na teoriji funkcija u Moskvi tokom 1940-ih. Godine 1952. objavila je važan članak o primitivnim funkcijama i trigonometrijskom redu i njihovoj konvergenciji gotovo u svemu. Bari je takođe objavila radove na trećem sindikalnom kongresu u Moskvi 1956. i na međunarodnom kongresu matematičara 1958. u Edinburgu.[5]

Matematika je bila središte Barinog intelektualnog života, ali je uživala i u književnosti i umetnosti. Bila je i planinarski entuzijasta i bavila se planinama Kavkaza, Altaja, Pamira i Tjen Šana u Rusiji. Barino interesovanje za planinarenje bilo je inspirisano njenim mužem, Viktorom Vladimirovičem Nemitskim, sovjetskim matematičarom, državnim profesorom i strastvenim planinskim istraživačem. Nema dostupnih dokumenata o njihovom braku, ali savremenici veruju da su se venčali kasnije u životu. Barin poslednji rad, njena 55. publikacija, bila je monografija na 900 strana o stanju teorije trigonometrijskog reda, koja je prepoznata kao standardna referentna knjiga za one koji se specijalizuju za teoriju trigonometrijskog reda i funkcija.[5]

Smrt uredi

Bari je 12. jula 1961. godine umrla od udara voza, na metrou u Moskvi.[4][7]

Reference uredi

  1. ^ „Nina Bari - Biography”. Maths History (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-10-01. 
  2. ^ O lюdяh Moskovskogo universiteta 2019.
  3. ^ a b v Biografija Nine Karlovne Bari, Giota Soublis, Koledž ''Агнес Скот''
  4. ^ a b v g d đ e O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F. „Nina Bari”. MacTutor History of Mathematics archive. University of St Andrews. 
  5. ^ a b v Proffitt, Pamela (1999). Notable women scientists. Detroit [u.a.]: Gale Group. ISBN 978-0-7876-3900-6. 
  6. ^ Nina Bari na sajtu MGP (jezik: engleski)
  7. ^ „VIVOS VOCO: V.S. Videnskiй, "Bэra beri, Bari" (K 100-letiю N.K. Bari)”. vivovoco.astronet.ru. Pristupljeno 2020-10-01. 

Literatura uredi