Oprtalj

општина у Хрватској

Oprtalj (čak. Portalj, ital Portole [ˈpɔptole]), je naseljeno mesto i sedište opštine y Byjštini y cevepnoj Istri - Istarska županija, Hrvatska.

Oprtalj - Portole
Oprtalj, panorama
Zastava
Zastava
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaIstarska
OpštinaOprtalj
OblastByjštini
Stanovništvo
 — 2011.850 (opština) 79 (mesto)
Geografske karakteristike
Koordinate45° 22′ 54″ S; 13° 49′ 34″ I / 45.3817° S; 13.8261° I / 45.3817; 13.8261
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina375 (mesto) m
Oprtalj - Portole na karti Hrvatske
Oprtalj - Portole
Oprtalj - Portole
Oprtalj - Portole na karti Hrvatske
Oprtalj - Portole na karti Istarske županije
Oprtalj - Portole
Oprtalj - Portole
Oprtalj - Portole na karti Istarske županije
Ostali podaci
Poštanski broj52428 Oprtalj
Pozivni broj+385 52
Registarska oznakaPU
Veb-sajtwww.oprtalj.hr

Geografija uredi

 
.Pogled prema jugu Oprtalj nad dolinom Mirne

Opština Portole - Oprtalj se nalazi u severnom delu unutrašnje Istre (samo mesto je na maloj uzvisini 378 m n/v) na rubu zaravni iznad doline Mirne, a putevima je mesto povezano sa Livadama i Motovunom na jugu te sa Bujama na zapadu. Središte je širega kraškoga brdovitog prostora Gornje Bujštine[1]. Opština graniči na severu s opštinom Kopar, zapadno sa Grožnjanom, južno sa opštinama Motovun i Pazin te istočno sa Buzetom. Subkontinentalna klima, topla leta sa povetarcem i blaga zima.

Opštinska naselja uredi

U sastavu opštine je 18 naselja: Bencani (Benzani), Čabarnica (Zabarnizza), Čepić (Ceppich), Golubići (Golobici), Gradinje (Gradigne), Ipši (Ipsi), Istarske Toplice (Terme San Stefano), Krajići (Craici), Livade (Levade), Oprtalj (Portole), Pirelići (Perelici), Sveta Lucija (S. Lucia), Sveti Ivan (S. Giovanni), Šorgi (Sorghi), Vižintini (Visintini), Vižintini Vrhi (Monti di Visintini), Zrenj (Stridone, Sdregna), Žnjidarići (Znidarici).

 
Zvonik sv. Jure

Istorija uredi

Rimljani na mestu histarsko-keltskog kašteljera grade Castrum Portulense in Histria o čemu svedoče razni natpisi i fragmenti nađeni na tom području.

Oprtalj se spominje još od 1102. godine kao urbano boravište (Castrum Portulense) feudalnih gospodara i zanatlija. 1209. se spominje u dokumentima o posjedima Akvilejske patrijaršije koja daje u najam germanskim feudalcima. Skoro 300 godina traju sukobi sa Motovunom oko granica poseda.

Venecija 1421, nakon otpora romanskog stanovništva, osvaja Oprtalj i pod njihovom upravom ostaje do propasti Venecije 1789. godine koja je ostavila najveći trag u njegovoj arhitekturi. Nakon toga iza kratke vladavine Francuza prelazi pod vlast Austrije, pa Italije.[2] Nakon kapitulacije Italije 8. septembra 1943. dolazi do narodnog ustanka kada Italijani i Hrvati iz istarskog pokreta otpora preuzimaju vlast. I nakon nemačke okupacije istarski partizani 1944. 5 puta oslobađaju Oprtalj do 26. aprila 1945. kada jedinice NOVJ ulaze u grad.

Opština Oprtalj je kroz čitav 19. veka pa sve do 1945. obuhvatala i naselja Abitanti, Brezovica, Gradin, Sirči, Koromači-Boškini, Belvedur, Topolovac, Močunigi i Kalini, koji su nakon delenja Istre potpali pod Slovenijiu, sada u sastavu opštine Kopar[3].

 
Gradska loža sa lapidarijem

Spomenici i znamenitosti uredi

  • manji ostaci gradske utvrde s gradskom portom iz 18. veka
  • renesansna loža,
  •  
    Romanička crkvica sv. Roka

Romanička crkvica sv. Roka sv. Đorđa je trobrodna s poligonalnom apsidom. Spominje se od 1202. g., a sagrađena je u 15. veku na mestu starije, koja je ugrađena u današnju crkvu. Na stariji sloj, podeljen kolonadama sa šiljastim lukovima, tada je dograđen prezviterijum sa poligonalnim završetkom. Isto tako je na prvošnju građevinu izveden mrežasti gotički svod sa rebrima i zaglavnim kamenima. U 17. veku crkva je produžena i oblikovana je nova kamena fasada u renesansno-baroknom stilu. Kasnogotičko-renesansna trobrodna crkva s poligonalnom apsidom Majstora iz Kranja iz 1528. ukrašena baroknim kipovima i slikama iz 17. i 18. veka. Slike se pripisuju radionici V. i B. Karpača, a oltarna slika je delo B. D'Ane, a kipovi ne glavnom oltaru pripisuju se G. Bonaciju,[2]

  • odvojeni toranj katedrale iz 16. veka
  • palata municipja uništena u Drugom svetskom ratu,
  • romanička crkvica sv. Helene sa freskama Klerigina iz Kopra, 15./16. vek.
  • crkva sv. Leonarda sa freskama iz 15. veka.
  • romanička crkvica sv. Roka je jednobrodna sa zvonikom "na jedra". U crkvi se nalaze freske (niz svetačkih likova) koje je  naslikao istaknuti majstor Antonio iz Padove 1535. godine. Crkva je obnovljena godine 1913.
  • romanička crkvica sv. Marije poznata po vrednim gotičkim istarskim freskama, Smeštena je uz put severno od naselja. Sagrađena je u XV. veku. Jednobrodna je građevina sa zvonikom "na jedra" i tremom koji je iz 1770. godine. Freske su iz ciklusa četvorice majstora: Majstor Klerigin III iz Kopra naslikao je 1471. u renesansnom stilu na trijumfalnom luku i na južnom zidu prizore iz Marijina života. zatim su tu freske anonimnog kasnogotičkog majstora i Šarenog Majstora[4].
  • romanička crkvica sv. Helene je na vrhu brda izvan naselja iz početka je 15. veka. U unutrašnjosti su freske koparskoga majstora Klerigusa (oko 1400. godine) prikazuju Majestas Domini, svece i evanđeliste, a na trijumfalnom luku Naveštenje. Sačuvani su glagoljski grafiti iz 1496. godine.

Stanovništvo uredi

Grad je doživio sudbinu Motovuna, Grožnjana, Plomina, Boljuna i Savičente, da bude napušten nakon velikog istarskog egzodusa po pripojenju Hrvatskoj 1945. Mesto Oprtalj je 1931. imalo 3.138 stanovnika, a 1953. spalo je na 223 stanovnika.

Opština

Broj stanovnika po popisima[5]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
3.678 3.896 3.895 4.198 4.232 4.649 4.524 4.382 3.803 3.186 2.220 1.500 1.255 1.109 981 850

Napomena: Nastala iz starih opština Buje i Buzet. U 1857, 1869, 1921. i 1931. deo podataka sadržan je u opštini Grožnjan, a istih godina sadrži deo podataka grada Buzeta.

Oprtalj (mesto)

Broj stanovnika po popisima[5]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
2.667 2.825 619 610 587 762 3.271 3.138 293 223 169 104 87 104 118 79

Napomena: U 1857, 1869, 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Bencani, Golubići, Ipši, Livade, Krajići, Sveti Ivan, Sveta Lucija, Šorgi i Vižintini Vrhi, a istih godina sadrži i dio podataka za naselja Gradinje i Pirelići. U 1880. sadrži dio podataka za naselja Livade i Sveta Lucija. U 1880. i 1890. sadrži i dio podataka za naselje Pirelići.

 
Renesansna katedrala sv. Jure (Georga)
Renesansna katedrala sv. Jure (Georga) sastav uredi

Po austrougarskom popisu iz 1910. u katastarskoj opštini Oprtalj bio je 3.371 stanovnik. od kojih je kod 2.314 italijanski bio materinji jezik, kod 965 srpskohrvatski te 85 slovenački[6].

 
Kamena volta

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Oprtalj je imalo 104 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava[7]:

Popis 1991.
Hrvati 37 35,57%
Istrijani 23 22,11%
Slovenci 7 6,73%
Italijani 5 4,80%
Jugosloveni 2 1,92%
Muslimani 1 0,96%
Rusi 1 0,96%
neopredeljeni 17 16,34%
nepoznato 11 10,57%
ukupno: 104

2011. gradić Oprtalj imao je 79 stanovnika, od toga 65% Hrvata, 32% Italijana i 1,83% Slovenaca.

 
Mediteranski šarm uličica.

Kultura uredi

U Oprlju, Zrenju i Livadama deluju Zajednice Italijana.

 
Pogled na Oprtalj iz daljine

Sport uredi

Kroz Oprtalj prolaze 2 biciklističke staze:

Reference uredi

  1. ^ „Oprtalj - Istrapedia”. www.istrapedia.hr. Pristupljeno 2022-04-23. 
  2. ^ a b https://www.oprtalj.hr/
  3. ^ Tretjak, Donatella, Fachin Niki Istra (Cres, Lošinj): zgodovinsko-umetnosni vodnik: zgodovina in kultura 50 istrskih občin, Bruno Fachin, Trst 2004
  4. ^ Fučić, Branko, Istarske freske, Zora, Zagreb, 1963.
  5. ^ а б - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.http://www.dzs.hr/
  6. ^ „Wayback Machine” (PDF). web.archive.org. Arhivirano iz originala 23. 03. 2016. g. Pristupljeno 2022-04-23. 
  7. ^ „Naslovna”. template.gov.hr. Pristupljeno 2022-04-23. 

Spoljašnje veze uredi