Papa Martin I

поглавар Римокатоличке цркве

Sveti Martin je bio rimski papa od 649. godine.

Martin I
Martin I
Lični podaci
Mesto rođenjaTodi,
Datum smrti16. septembar 655.
Mesto smrtiHersones Taurijski,
Papa
Redosled73.
Pontifikat24. jul 64916. septembar 655.
PrethodnikTeodor I
NaslednikEvgenije I

Postao je papa baš za vreme rasprave hrišćana sa jereticima monotelitima (jedinovoljnicima). Da bi uspostavio mir u crkvi sam car Konstans II je napisao knjižicu Tipos, koja je bila veoma po volji jeretika. Papa Martin je sazvao sabor od 105 episkopa, na kome se osudila ova knjižica careva. U isto vreme je napisa papa pismo patrijarhu Pavlu moleći ga da se drži čiste vere i da cara savetuje, da se okane jeresi. To pismo je razljutilo i patrijarha i cara. I car je poslao nekoga vojvodu Olimpija u Rim, da dovede papu vezanog u Carigrad. Vojvoda se nije usudio vezati papu, ali je nagovorio jednog vojnika, da ga mačem ubije u crkvi. Hrišćani veruju da kada je vojnik ušao u crkvu sa skrivenim mačem, na jedanput je oslepeo. U to vreme su napadali Saraceni na Siciliju, i vojvoda Olimpije je otišao u Siciliju, gde je i umro. Tada je spletkom jeretika patrijarha Pavla car poslao drugog vojvodu, Teodora, da veže i dovede papu pod optužbom, da on, papa, stoji u dosluhu sa Saracenima, i da ne poštuje Bogorodicu. Kada je vojvoda stigao u Rim i pročitao optužbu protiv pape, ovaj je odgovorio, da je to kleveta, da on nema nikakve veze sa Saracenima, protivnicima hrišćanstva, „a prečistu Bogomater ako ko ne štuje i ne ispoveda i njoj se ne klanja, da bude proklet i ovoga i onoga veka“. No to nije izmenilo odluku vojvodinu. Papa je vezan i doveden u Carigrad, gde je dugo ležao u tamnici, mučen teskobom i glađu, dok najzad nije osuđen na progonstvo u Herson na Krimu, gde je poživeo 2 godine i preminuo 655. godine.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 14. aprila po crkvenom, a 27. aprila po gregorijanskom kalendaru.

Literatura uredi

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi