Peta srpska brigada NOVJ

Peta srpska brigada formirana je 14. januara 1944. u selu Velika Plana u Toplici od partizanskih odreda i samostalnih bataljona po naredbi Glavnog štaba NOV i PO Srbije od prethodnog dana. Do 7. maja 1944. nosila je naziv Treća južnomoravska narodnooslobodilačka brigada.

Peta srpska brigada
Postojanje14. januar 1944.
Mesto formiranja:
Velika Plana (Prokuplje)
Jačinaoko 350 vojnika i oficira[1]
DeoNOVJ
Angažovanje
OdlikovanjaOrden zasluga za narod
Orden bratstva i jedinstva
Komandanti
KomandantStanimir Jovanović
Komandant 2Politički komesar Jovan Krstić

Pri formiranju brojala je oko 350 boraca raspoređenih u tri bataljona. Stalnim popunjavanjem, početkom juna brojno stanje brigade podignuto je na oko 700 boraca. U septembru 1944. brojno stanje naraslo je na oko 800, a na Sremskom frontu na preko 2.400 boraca i starešina.

Brigada je u početnom periodu prvo bila pod neposrednim rukovodstvom Okružnog komiteta KPJ za leskovački okrug i članova PK KPJ za Srbiju. Od 25. januara do 12. marta 1944. godine, bila je pod komandom Operativnog štaba južnomoravskih brigada, a od 26. marta 1944. godine pod komandom Operativnog štaba južnomoravske zone, čiji je komandant bio Rista Antunović Baja. 20. maja 1944. brigada je ušla u formacijski sastav 21. divizije, u kojoj je ostala do kraja rata.

Početkom maja 1944. godine brigada je vazdušnim putem dobila prve savezničke pošiljke oružja i opreme.

Brigada je neprekidno bila na udaru brojnih bugarskih i četničkih akcija, ali je, zajedno sa ostalim južnomoravskim snagama, uspevala da se izbori za inicijativu, izvodeći napade na Nemce u Lomnici 13. aprila i na bugarski garnizon u Blacu 15-17. juna 1944.

Tokom jula brigada se sa ostalim jedinicama našla na udaru operacije Trumpf, a zatim u avgustu učestvovala u protivofanzivi napadom na Kuršumliju.

U septembru je 21. divizija stavljena pod komandu Prvog proleterskog korpusa. U njenom sastavu Peta brigada učestvovala je u borbama protiv Nemaca i četnika kod Požege 13-14. septembra i na Rudniku 20-29. septembra.

Tokom borbe za Beograd 21. divizija je 16. oktobra izvučena iz uličnih borbi i poslata u susret nemačkoj grupi „Štetner“. Brigada je sa delovima ove grupe vodila teške borbe na prilazima Beogradu i na Avali. U borbama vođenim na putu od Rače do oslobođenja Beograda, u vremenu od 10. do 24. oktobra 1944. brigada je imala 14 poginulih i 66 ranjenih boraca (19 teže i 47 lakše).

U borbe na Sremskom frontu birgada je uključena 31. oktobra. Značajnu ulogu odigrala je prilikom decembarske ofanzive NOVJ i Crvene armije, u napadu na selo Otok na pruzi Vinkovci - Brčko. U tim borbama iz borbenog stroja brigade izbačeno je 78 boraca i rukovodilaca, od kojih 31 poginulo, 12 nestalih i 35 ranjenih.

Tokom decembra 1944. Armijska grupa E uspela je da se prednjim delovima probije preko Save, nakon čega su stabilizovani nemački položaji između Save i Drave. Tokom nemačkih protivnapada koji su usledili, 21. srpsku diviziju pretrpela je teške gubitke. Tokom uspelog nemačkog napada na južnom krilu Sremskog fronta, pravcem Otok - Komletinci - Nijemci, od 3. do 5. januara 1945, Peta brigada imala je 108 izbačenih iz stroja, od kojih 37 poginulih, 56 ranjenih i 15 nestalih.

Sledeći nemački napad usledio je 17. januara sa ciljem ponovnog izbijanja na Niberlunšku liniju u oblasti Šarengrad - Novak Bapska - Berkasovo. Tokom sedmodnevnih teških borbi u kojima su Nemci zaustavljeni i delimično odbačeni, Peta brigada imala je 372 vojnika i starešine izbačene iz borbenog stroja, od kojih 133 poginulih.

Posebnu ulogu imala je Peta brigada prilikom proboja Sremskog fronta. Naime, ona je uoči napada, tokom noći 11/12. aprila prebačena bordovima i izvršila desant u pozadinu fronta, čime je znatno olakšala napredovanje ostalih jedinica. Nakon proboja, usledile su teške borbe za Đakovo 19/20. aprila, u kojima je brigada imala 115 poginulih.

Poslednje borbe u ratu brigada je vodila na dan 9. maja 1945. u okolini Zagreba.

U borbama proboja Sremskog fronta do Zagreba (od 12. aprila do 9. maja 1945. godine) iz borbenog stroja brigade izbačena su 643 borca i starešine, od kojih 132 poginula, 481 ranjena, dva nestala i 28 kontuzovanih. Od 481 ranjenika, njih oko 60 bilo je teže ranjeno, i oni su podlegli ranama u vojnim bolnicama, tako da je broj poginulih i od rana umrlih boraca i starešina iznosi 192.

U njenom borbenom istorijatu utvrđeno je da su ukupno 2.142 borca i starešine izbačena iz borbenog stroja. Od tog broja poginulih i podleglih ranama je 912, 1.056 teže i lakše ranjenih, 58 kontuzovanih i 116 zarobljenih i nestalih u borbama.

Reference uredi

  1. ^ Vojna enciklopedija (knjiga četvrta). Beograd 1972. godina, 172. str.

Literatura uredi

  • Stanimir Jovanović; Dragoljub Mirčetić (1989). Peta srpska NOU brigada.  - Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd
  • Gavrilo Antić: Od Jastrepca do Celja: Peta srpska narodnooslobodilačka udarna brigada - Narodna armija, Beograd 1973.