Povelja Evropske unije o temeljnim pravima

Povelja Evropske unije o temeljnim pravima je akt Evropske unije donet u redovnom zakonodavnom postupku u svrhu jačanja zaštite temeljnih prava u svetlu promena u društvu, društvenog napretka naučnog i tehnološkog razvoja svog duhovnog i moralnog nasleđa. Štiti određena politička, društvena i ekonomska prava građana Evropske unije. Sastavila ga je Evropska konvencija i svečano proglasila 7. decembra 2000. Evropski parlament, Savet ministara i Evropska komisija. Međutim, njegov tadašnji pravni status bio je neizvestan i nije imao puni pravni efekat[1] sve do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 1. decembra 2009.

Evropska unija mora postupati i usvajati zakone u skladu sa Poveljom, a sudovi pravde EU će prekršiti zakonodavstvo koje su usvojile institucije EU koje mu se suprotstavljaju. Povelja se odnosi na institucije Evropske unije i njene države članice kada sprovode pravo Evropske unije.

U Povelji se izjavljuje da se Evropska unija temelji na nedeljivim, univerzalnim vrednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti na načelima demokratije i vladavine prava.

Tekst

uredi

Povelja sadrži oko 54 članaka podeljenih u sedam naslova. Prvih šest naslova bavi se materijalnim pravima pod naslovima: dostojanstvo, slobode, jednakost, solidarnost, prava građana i pravda, dok se poslednji naslov bavi tumačenjem i primenom Povelje. Veliki deo povelje zasnovan je na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, Evropskoj socijalnoj povelji, sudskoj praksi Evropskog suda pravde i postojećim odredbama prava Evropske unije.

  • Prvi naslov (dostojanstvo) garantuje pravo na život i zabranjuje mučenje, ropstvo, smrtnu kaznu, eugeničke prakse i kloniranje ljudi. Njegove odredbe se uglavnom zasnivaju na EKLjP-u, iako član 1 usko odražava član 1 nemačkog osnovnog zakona.
  • Drugi naslov (slobode) obuhvata slobodu, lični integritet, privatnost, zaštitu ličnih podataka, brak, misao, religiju, izražavanje, okupljanje, obrazovanje, rad, imovinu i azil.
  • Treći naslov (ravnopravnost) obuhvata jednakost pred zakonom, zabranu svake diskriminacije uključujući na osnovu invaliditeta, starosne i seksualne orijentacije, kulturne, verske i jezičke raznolikosti, prava dece i starijih osoba.
  • Četvrti naslov (solidarnost) pokriva socijalna i radnička prava, uključujući pravo na poštene uslove rada, zaštitu od neopravdanog otpuštanja i pristup zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj i stambenoj pomoći.
  • Peti naslov (građanska prava) obuhvata prava građana EU kao što su pravo da glasaju na izborima za Evropski parlament i slobodno kretanje unutar EU. Takođe uključuje nekoliko administrativnih prava, kao što su pravo na dobru administraciju, pristup dokumentima i podnošenje peticije Evropskom parlamentu.
  • Šesti naslov (pravda) pokriva pitanja pravde kao što su pravo na efikasan pravni lek, pošteno suđenje, pretpostavka nevinosti, princip zakonitosti, ne-retrospektivnost i dvostruka ugroženost.
  • Sedmi naslov (opšte odredbe) odnosi se na tumačenje i primenu Povelje.

Podizanje profila povelje

uredi

Evropska unija je pokušala da poveća profil Povelje kako bi građani bili više svesni svojih prava. Na primer, Agencija za osnovna prava EU proizvela je aplikacije za iOS[2] i Android[3] sa tekstom Povelje na svim jezicima EU i srodnim informacijama. Takođe je objavio mini verzije povelje na svim jezicima EU.

FRA je 2010. raspisala tender za pesnike da Povelju pretvore u 80-minutnu epsku pesmu, sa muzikom, plesom i multimedijalnim elementima. Ovo je takođe trebalo da podigne svest i da pojednostavi zakonski tekst na razumljiviji jezik.[4][5][6]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Craig, Paul; Grainne De Burca; P. P. Craig (2007). „Chapter 11 Human rights in the EU”. EU Law: Text, Cases and Materials (4th izd.). Oxford: Oxford University Press. str. 15. ISBN 978-0-19-927389-8. 
  2. ^ „EU Charter on the App Store on iTunes”. Itunes.apple.com. 10. 12. 2012. Pristupljeno 20. 2. 2014. 
  3. ^ „EU Charter”. Play.google.com. Pristupljeno 20. 2. 2014. 
  4. ^ Phillips, Leigh (29 April 2010) EU commissioner kills off 'undignified' rights charter poem, EU Observer
  5. ^ Charter of Fundamental Rights to be re-written as 80-minute-long epic poem EUobserver, 1 April 2010
  6. ^ „Charter in Poems” (PDF). European Union Agency for Fundamental Rights. Pristupljeno 20. 2. 2014. 


Dalje čitanje

uredi