Rabac (ital. Portalbona) je turističko mesto u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Rabac
Rabac
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaIstarska
GradLabin
Stanovništvo
 — 2011.1.393
Geografske karakteristike
Koordinate45° 04′ 41″ S; 14° 09′ 42″ I / 45.078166829321056° S; 14.161703339402713° I / 45.078166829321056; 14.161703339402713
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina61 m
Rabac na karti Hrvatske
Rabac
Rabac
Rabac na karti Hrvatske
Rabac na karti Istarske županije
Rabac
Rabac
Rabac na karti Istarske županije
Ostali podaci
Poštanski broj52221 Rabac
Pozivni broj+385 52
Veb-sajtwww.rabac.hr

Rabac se nalazi na jugoistočnoj obali Istre, 5 km jugoistočno od Labina, u istoimenoj uvali koja je nastala potapanjem donjeg toka potoka Rapca u Kravrnerski zalivKvarnerskom zalivu. Priobalna ravnica pri ušću Rapca, završava se nekoliko stotina metara dugom šljukovitom plažom. Zbog slikovitog položaja, prostrne plaže, bujne vegetacije i lakih veza sa zaleđem Rabac se iz malog ribarskog naselja razvio u značajno turističko mesto s hotelima i odmaralištima.

Plaža u Rapcu

Istorija

uredi

Rabac je sredinom 19. veka bilo malo ribarsko selo sa svega nekoliko kućnih brojeva. Zbog lepe uvale i pitoresknoga kraja ubrzo ga posećuju prvi izletnici. Među prvim rabačkim turistima je bio i engleski putopisac i književnik Ričard Frensis Barton, koji u Rapcu boravi davne 1876. godine. Ubrzo Rabac počinje dobijati i prve letnjikovce, a najpoznatije je zdanje riječke trgovačke porodice Prohaska, rodom iz Češke. Po toj se porodici danas zove jedan od najlepših delova mesta. Letnjikovac je uništen u Drugomg svetskom ratu. U tom delu Rapca sagrađeno je 12 teniskih terena. Prvi rabački hotel Quarnero otvoren je 11. juna 1889. godine.

Rapčani su bili odlični ribari, dobri pomorci i vlasnici nekoliko jedrenjaka, koje su s vremenom potisnuli motorni brodovi.

 
Panorama Rapca

Prvi veći hotel podignut je tek za vreme uprave Italije, kada Rabac u svom centru 1925. godine dobija hotel Trijeste — današnje Primorje. Kako je to bilo nedovoljno za sve veće zanimanje turista, uglavnom iz severne Italije, tih se godina počinje intenzivnije razvijati i iznajmljivanje soba u privatnim kućama. Desetak godina kasnije gradi se i hotel 'Dopolavoro', u kojem je danas restoran Jadran.

Turizam se u Istri, pa tako i u Rapcu, počinje brže razvijati tek početkom šezdesetih godina 20. veka, kada to malo mesto zbog svojih prirodnih lepota dobija laskavi naziv Biser Kvarnera. Zatim su u kratko vreme podignuti svi ostali hoteli, turistička naselja, auto-kamp te većina porodičnih kuća. U Rapcu se održava Rabački festival elektronske muzike.

Stanovništvo

uredi

Na popisu stanovništva 2011. godine, Rabac je imao 1.393 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju Rabac živelo je 1.472 stanovnika[1] koji su živeli u 423 porodična domaćinstva.[2]

Kretanje broja stanovnika po popisima 18572001.[3]

godina popisa 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
br. stanovnika 0 0 126 195 275 345 0 0 346 290 478 737 1.046 1.373 1.472

Napomena:U 1857, 1869. i od 1900. do 1971. iskazano pod imenom Rabac Luka, a u 1890. pod imenom Rabačka Luka. U 1857, 1869, 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Ripenda Verbanci, kao i deo podataka u 1880. U 1981. povećano pripajanjem naselja Gornji Rabac. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1890. do 1910. i od 1948. do 1971. kad je iskazivano kao naselje.

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Rabac je imalo 1.373 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
690 50,25%
Jugosloveni
  
28 2,03%
Italijani
  
20 1,45%
Albanci
  
16 1,16%
Slovenci
  
13 0,94%
Srbi
  
12 0,87%
Muslimani
  
5 0,36%
Crnogorci
  
4 0,29%
Mađari
  
1 0,07%
Makedonci
  
1 0,07%
Nemci
  
1 0,07%
Slovaci
  
1 0,07%
ostali
  
1 0,07%
neopredeljeni
  
72 5,24%
region. opr.
  
471 34,30%
nepoznato
  
37 2,69%
ukupno: 1.373

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Literatura

uredi
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze

uredi