Ratovi zvezda: Epizoda III — Osveta sita

Филм Џорџа Лукаса

Ratovi zvezda — epizoda III: Osveta sita (engl. Star Wars Episode III: Revenge of the Sith) je naučnofantastični film iz 2005. godine koji je napisao i režirao Džordž Lukas. To je šesti film u sagi Ratova zvezda, ali treći po hronologiji događaja.

Ratovi zvezda — epizoda III: Osveta sita
Filmski poster
Izvorni naslovStar Wars Episode III: Revenge of the Sith
Žanrnaučnafantastika
RežijaDžordž Lukas
ScenarioDžordž Lukas
Glavne ulogeJuan Makgregor
Natali Portman
Hejden Kristensen
Ijan Makdermid
Samjuel L. Džekson
MuzikaDžon Vilijams
Producentska
kuća
20th Century Fox
StudioLucasfilm
Godina2005.
Trajanje140 minuta
Zemlja SAD
Jezikengleski
Budžet113 miliona dolara
Zarada848,8 miliona dolara[1]
Prethodni
Sledeći
Veb-sajtwww.starwars.com/movies/episode-iii
IMDb veza

Radnja filma je smeštena tri godine nakon početka Ratova klonova u kojima su plemeniti džedaj vitezovi predvodili veliku Vojsku klonova u mnogim bitkama protiv separatista širom galaksije. Nakon kidnapovanja kancelara Palpatina, džedaj učitelj Obi-Van Kenobi dobija dužnost da eliminiše zlog generala Grivusa. Red džedaja ne odobrava sve jače prijateljstvo kancelara i džedaj viteza Anakina Skajvokera koje postaje opasno po samog Anakina. Kada se hiljadugodišnja zavera reda Sita o vladavini galaksijom otkrije, sudbina Anakina Skajvokera, reda džedaja i cele galaksije visi o koncu.

Film je premijerno prikazan 19. maja 2005. godine i imao je, generalno, dobre kritike, pogotovo u poređenju sa prethodne dve epizode. Procenjuje se da zarada ostvarena u 2.900 ponoćnih projekcija u SAD nakon premijere iznosi 16,5 miliona dolara. Ukupno, Osveta sita je zaradila rekordnih 50 miliona dolara prvog dana prikazivanja. Film je prikazan u 115 država. Širom sveta zarada je dostigla 848.797.674 dolara, čime je Osveta sita postala 12. film sa najvećom zaradom uopšte, a drugi u 2005. godini (iza filma Hari Poter i vatreni pehar).

Radnja uredi

 Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

U ovoj epizodi se zatvara krug, i priča zvezdanih ratova postaje potpuna. Rat postaje sve izvesniji i stvarniji. Anakin se sve više približava mračnoj sili...

Uvodni titlovi filma govore da je galaksija u ratu. Za vreme Bitke za Korusant, general Grivus, drugokomandujući separatista, otima kancelara Palpatina. Vitez džedaj Anakin Skajvoker i učitelj džedaj Obi-Van Kenobi polaze u spasilačku misiju. Spasavajući kancelara, ubijaju Grofa Dukua, ali vitezove džedaje pri pokušaju bekstva hvata Grivus i odvodi na komandni most. Anakin i Obi-Van uspevaju da se oslobode, ali Grivus beži i ostavlja ih u teško oštećenom brodu koji Anakin uspeva da spusti na jednu od pisti planete Korusant. Posle povratka, Anakin sreće svoju ženu, Padme Amidalu, koja mu saopštava da je trudna. Uprkos Padminoj zabrinutosti zbog njihovog tajnog braka, Anakin je presrećan kad čuje vest i njih dvoje prave planove za podizanje deteta. Međutim, Anakina muče vizije Padme koja umire na porođaju, vizije slične onima koje je imao o svojoj majci pred njenu smrt. Kasnije, Obi-Van nasamo govori Anakinu da Savet džedaja želi od njega da špijunira kancelara jer veruju da je korumpiran. Anakin je uvređen ponudom jer je kancelar njegov pokrovitelj. Kao kancelarov telohranitelj, Anakin polako gradi prisne odnose sa Palpatinom, koji vešto manipuliše Anakinom navodeći ga da izgubi poverenje u džedaje. U jednom razgovoru, Palpatin tvrdi da poznaje moć koja sprečava smrt. To zaintrigira Anakina, koji je spreman da učini sve kako bi sprečio ponovno ostvarivanje svojih vizija.

Obi-Van biva poslat na Utapau, gde se suočava sa Grivusom i ubija ga. U međuvremenu, na Korusantu, Palpatin otkriva Anakinu da je on Sit lord Dart Sidijus, koji kontroliše i Republiku i separatistički pokret. Anakin na to upozorava Savet Džedaja. Mejs Vindu i ostali članovi Saveta džedaja odlaze kod kancelara sa namerom da ga privedu, ali Sidijus ubija većinu članova i upušta se u duel svetlosnim sabljama sa Vinduom. Anakin dolazi u momentu kada Vindu hoće da ubije Sidijusa i sprečava ga, jer veruje da Sidijus zna jedini način da spasi njegovu ženu. Sidijus to koristi da ubije Vindua grmljavinom Sile. Sidijus uzima Anakina za svog Sit učenika i daje mu ime Dart Vejder. Zatim mu naređuje da pobije sve džedaje u hramu džedaja, a zatim ode na Mustafar i pobije vođe separatista. Palpatin, Naredbom 66, naređuje vojnicima-klonovima širom galaksije da se okrenu protiv džedaja. Mnogi džedaji su pobijeni, međutim, Joda i Obi-Van preživljavaju. Dart Vejder započinje ubijanje u hramu džedaja, a zatim odlazi kod Padme i govori joj da su džedaji pokušali da preuzmu vlast, zatim odlazi na Mustafar, gde ubija vođe separatista. Senator Bejl Organa spasava Obi-Vana i Jodu i odvodi ih u hram džedaja pre nego što krene u Senat. U Senatu, Palpatin obaveštava senatore o zaveri džedaja protiv Republike. Kao odgovor, najavljuje da će Republika biti reorganizovana u Galaktičku imperiju. U hramu džedaja, Obi-Van i Joda izmenjuju signal da upozorava džedaje da se klone Korusanta. Obi-Van pregleda sigurnosne snimke i vidi Vejdera kako ispunjava Sidijusova naređenja. Iako odbija u početku, na kraju pristaje da pronađe i ubije Vejdera. Obi-Van odlazi kod Padme, koja odbija da mu poveruje da je Anakin prešao na Tamnu Stranu. Kada Padme krene za Mustafar, Obi-Van tajno kreće sa njom.

Po dolasku na Mustafar, Padme moli Vejdera da napusti javni život sa njom, ali on odbija, verujući da može da zbaci Palpatina i da će njih dvoje zajedno vladati galaksijom. Kada ugleda Obi-Vana kako izlazi iz Padminog broda, Vejder pomisli da ga je Padme izdala i onesvesti Padme gušeći je Silom. Obi-Van i Vejder započinju duel svetlosnim sabljama koji ih odvodi iz postrojenja na nezaštićena područja vulkanske planete. Na kraju, Obi-Van dobija prednost višeg terena, i kada Vejder pokuša da ga napadne odseca mu obe noge i levu ruku u dva brza poteza. Vejder pada na nasip na ivici lave; hvata ga vatra i zadobija skoro smrtne opekotine i ozbiljnu povredu pluća. Obi-Van napušta Mustafar sa teško povređenom Padme i Anakinovom svetlosnom sabljom. Kasnije, Dart Sidijus pristiže na Mustafar i spašava Vejdera sa ivice smrti.

Padme dobija medicinski tretman, i iako je fizički zdrava, njena želja za životom je nestala i ona umire. Međutim, medicinski droidi uspevaju da spase njenu decu; ona donosi na svet blizance, dečaka i devojčicu. Pre nego što umre, Padme im daje imena Luk i Leja i kune se Obi-Vanu da još uvek ima dobra u Anakinu. Na Korusantu, Vejderovi izgoreli udovi i povređeni delovi tela se zamenjuju protezama i implantima. Vejdera smeštaju u puno crno oklopno odelo koje je zapečaćeno maskom za disanje koja će mu omogućiti da preživi povrede koje je zadobio. Kada Vejder upita Imperatora Palpatina o Padme, on mu odgovara da je, ponesen svojim besom, Vejder sam ubio Padme. Vejder ispušta krik pun besa kojim uništava droide i opremu u okolini dok ga Sidijus gleda sa zločinačkim osmehom. Na Tantivu 4, Obi-Van, Joda i Bejl Organa se dogovaraju da Vejderova deca budu razdvojena i sakrivena, a Obi-Van i Joda će ih nadgledati i čekati dok ne dođe vreme da Skajvokerova deca ispune svoju ulogu u borbi protiv Sita. Leju usvaja Bejl Organa i odvodi na Alderan, dok Luka odvode na Tatuin da živi sa svojim stricom Ovenom i strinom Beru Lars. Film se završava scenom u kojoj Oven i Beru drže Luka dok gledaju zalazak dvostrukog sunca na Tatuinu.

Uloge uredi

 
Hejden Kristensen kao Anakin Skajvoker u Osveti sita
  • Juan Makgregor kao Obi-Van Kenobi. Obi-Van je general Galaktičke Republike i, kao Džedaj majstor, član Saveta Džedaja. Često putuje i izvršava zadatke sa svojim bivšim učenikom-padavanom, Anakinom Skajvokerom.
  • Hejden Kristensen kao Anakin Skajvoker. Anakin je odskora Džedaj vitez, bivši Obi-Vanov učenik. Međutim, pošto sazna za trudnoću svoje žene, počinju ga proganjati vizije u kojima ona umire na porođaju. Pošto su mu se slične vizije javljale pred smrt njegove majke, zaklinje se da će uraditi sve što je moguće da bi to sprečio.
  • Natali Portman kao Padme Amidala. Padme je Anakinova tajna žena; odnedavno je trudna. Kao senator planete Nabu pažljivo prati sve veću moć koju dobija Vrhovni kancelar.
  • Ijan Makdermid kao Palpatin. Kao kancelar Galaktičke Republike, Palpatin je započeo Ratove Klonova protiv separatista. Kao rezultat toga, Senat mu je izglasao vanredna prava i sve više i više glasa za njega. Savetu Džedaja se ovo ne dopada i počinju da sumnjaju u njega. Takođe, Palpatin jedino veruje Anakinu Skajvokeru, kome je nezvanični mentor.
  • Frenk Oz kao glas Jode. Mudri stari vođa Saveta Džedaja, Joda je star skoro 900 godina. On je prijatelj i mentor mnogih Džedaja. Odigrava važnu ulogu u bici za Kašiik.
  • Samjuel L. Džekson ka Mejs Vindu. Vindu je Džedaj Master i član Saveta Džedaja. Takođe je i Džedaj general u Ratovima Klonova.
  • Metju Vud kao glas Generala Grivusa. Grivus je zli general armije droida. Organizovao je kidnapovanja Palpatina. Odgovara samo Dart Tiranusu i svom gospodaru Dart Sidijusu.
  • Džimi Smits kao Bejl Organa. Organa je senator u Galaktičkoj Republici i prijatelj Džedaja kojeg brinu sve veća Kancelarova ovlašćenja.
  • Entoni Danijels kao Ц-3ПО. Ц-3ПО je lični droid Padme Amidale.
  • Keni Bejker kao Р2-Д2. Р2-Д2 je Anakinov droid-mehaničar koji putuje sa njim na njegove misije.
  • Temura Morison kao Komandant Kodi i ostali vojnici-klonovi. Kodi i vojnici-klonovi su deo Republičke armije. U filmu Napad Klonova se saznaje da su oni klonovi lovca na ucene Džanga Feta.
  • Kristofer Li kao Grof Duku. Duku je poznat i kao Dart Tiranus. On je Sit učenik Dart Sidijusa, vođe Separatista, i Grivusov starešina s kojim kidnapueu Palpatina.
  • Piter Mejhju kao Čubaka. Čubaka je Vuki, Jodin prijatelj s kojim se bori u bici za Kašiik.
  • Džejms Erl Džons kao glas obučenog Dart Vejdera.

Produkcija uredi

 Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Džordž Lukas je još 1973. napisao sinopsis Zvezdanih ratova; kasnije je izjavio da je u to vreme nije potpuno razradio priču, već samo glavne mesta u radnji. Svoje beleške o Epizodi 3 je pretvorio u scenario 2003. i 2004. i pritom dozvolio dramaturgu Tomu Stopardu da napiše scenario i dotera dijaloge. Za vreme snimanja filma, veliki broj fanova je na Internetu nagađao podnaslov filma; predlozi su bili "Uspon Imperije" (engl. Rise of the Empire), "Gmižući strah" (engl. The Creeping Fear) (koji je bio i najavljen kao podnaslov na zvaničnom sajtu 1. aprila 2004) i "Rođenje Imperije" (engl. Birth of the Empire). Na kraju je i "Osveta sita" postao „spekulisani naziv“ koji je Džordž Lukas kasnije potvrdio.

Kada im je najraniji nacrt scenarija bio uručen, odsek za dizajn se bacio na posao. Za ambijent Kašiika, dizajnersko odeljenje je inspiraciju potražilo u "Božićnom specijalu Zvezdanih ratova". Narednih meseci, Lukas je odobrio stotine skica dizajna koji će se pojaviti u filmu. Kasnije je iznova pisao čitave scene i akcione sekvence kako bi odgovarali izabranom dizajnu. Skice dizajna su onda poslate na „previzuelizaciju“ gde su pretvorene u pokretne CGI verzije - „animatike“. Lukas je sa montažerom Benom Bertom pregledao sve scene imajući uvid u njih pre nego što su i snimljene. Previzuelizovane scene su prikazivale osnovni CGI ambijent sa isto tako neobrađenim CGI likovima koji izvode scenu (obično akcionu sekvencu). Stivenu Spilbergu je takođe u~estvovao u izradi i previzuelizaciji nekih akcionih sekvenci. Kasnije je odsek za previzuelizaciju i dizajn poslao scene odseku za produkciju čime je „film izveden iz faze koncepta“.

Za to vreme, glumci Hejden Kristensen i Juan Makgregor su sa koordinatorom akrobacija Nikom Gilardom intenzivno uvežbavali završni dvoboj svetlosnim sabljama. Kao i u prethodna dva filma, sve bitke svetlosnim sabljama u kojima su učestvovali Obi-Van i Anakin su izvodili sami glumci bez dublera. Kao rezultat meseca vežbanja, njihov dvoboj je sniman u realnoj brzini, bez digitalnog ubrzavanja. Međutim, u nekim sekvencama pojedini kadrovi su izbačeni kako bi se prividno ubrzali pojedini udarci.

Iako je prva scena (poslednja u filmu) bila snimljena za vreme snimanja Napada klonova, glavno snimanje je trajalo od 30. juna do 17. septembra 2004. Kompletan film je snimljen u „Foksovim“ studijima u Sidneju, iako su pozadinske slike snimljene kasnije kako bi se uklopile u film. Između ostalih, to su bile krečnjačke planine planete Kašiik, koje su snimljene u Tajlandu (kasnije su bile oštećene pri zemljotresu i cunamiju u Indijskom okeanu 2003. godine). Produkcijska kuća je imala sreće da snima u isto vreme kada je vulkan Etna u Italiji proradio. Snimateljske ekipe su snimale erupciju iz više uglova, a ti snimci su kasnije korićeni za dočaravanje ambijenta planete Mustafar.

Osveta sita je prvi (i jedini) film Zvezdanih ratova u kome je i Anakina Skajvokera i Darta Vejdera igrao isti glumac. Po rečima Hejdena Kristensena, prvobitno je bilo planirano da neki „visok momak“ obuče Vejderov kostim. Ali, potom je Džordž Lukas odlučio da se Vejderov kostim prilagodi Kristensenovoj visini. Ipak, Kristensen, koji je visok 185 cm (za razliku od Dejvida Prausa, Darta Vejdera iz prethodnih filmova, visokog 2 metra), morao je da gleda kroz otvor za usta na kacigi.

Kod snimanja ključnih scena Lukas je često koristio „A i B kameru“, odnosno "V tehniku“, tehniku snimanja iste scene sa dve ili više kamera istovremeno kako bi se dobili snimci iste scene iz nekoliko uglova. Zahvaljujući HD tehnici korišćenoj pri snimanju filma filmadžije su mogle da snimke odmah pošalju na montažu, za što bi trebalo i 24 sata da su scene snimane na klasičnoj filmskoj traci. Snimci planete Mustafar slati su montažeru Robertu Bartonu koji je u Sidneju montirao završni dvoboj. Svi ostali snimci su slati glavnom montažeru Benu Bertu na Skajvoker ranču u Kaliforniji.

Odsek za postprodukciju radio je od početka snimanja filma pa sve do nekoliko nedelja premijeru filma 2005. godine. Specijalni efekti su pravljeni u svim formatima, od modela, preko CGI snimaka do praktičnih efekata da bi se kasnije ti efekti ubacili u već snimljene scene. Sve to trajalo je skoro dve godine. Osveta sita je svetski rekorder po broju specijalnih efekata u jednom filmu: 2.151 kadar.

Samo za snimak snimak dvoboja na Mustafaru angažovano je 910 ljudi i potrošen ukupno 70.441 radni sat. Film je imao budžet od 113 miliona dolara, što je najveći budžet ako se porede samo prva tri filma serijala.

Reakcija uredi

Reakcija kritike na ovaj film je bila veoma pozitivna, pogotovo u odnosu na prošla dva filma. Neki kritičari smatraju da je Osveta sita najbolji među prva tri filma, dok drugi misle da je to najbolji film „Zvezdanih ratova“ posle Imperija uzvraća udarac. Takođe, od strane kritike je dobro prihvaćeno i Makdajarmidovo igranje Palpatina. Međutim, neki kritičari smatraju da je film „rame uz rame“ sa Fantomskom pretnjom i Napadom klonova.

Najveći deo negativnih kritika su dobili dijalozi u filmu, posebno za romantične scene. Kritičari tvrde da je ovo demonstriralo Lukasovu slabost u pisanju dijaloga, što je i sam Lukas potvrdio pri dobijanju Nagrade za životno delo Američkog Filmskog Instituta. Druge negativne kritike su uključivale teme pominjane i u prošla dva filma, kao što su „drvenasta“ gluma i preterano korišćenje računarskih specijalnih efekata. Često se pominje i da film sadrži veći broj „rupa u priči“, mada se ta tema više diskutuje među fanovima.

Dobra indikacija opšte prihvaćenosti filma je i njegova ocena od 7.9 (od 21. februara 2007) na veb strani IMDBa, gde su prethodna dva filma dobili ocene 6,3 (Fantomska pretnja) i 6,9 (Napad Klonova). Raniji „Ratovi zvezda“ su dobili ocene 8,7 (Nova Nada i Imperija Uzvraća Udarac) i 8,1 (Povratak džedaja) i tako dospeli redom na 12. 9. i 108. mesto na listi 250 najboljih filmova.

Nagrade uredi

Iako je najgledaniji u novoj trilogiji, Osveta sita ima najmanje nominacija za nagrade (ukupno 35 kategorija, u odnosu na Fantomsku Pretnju - 55 i Napad Klonova - 38 kategorija).

Osveta sita je jedini film "Zvezdanih ratova" koji koji nije bio nominovan za Oskara za specijalne efekte, mada je nominovan za Oskara za najbolju šminku.

Pojavljivanja uredi

Džordž Lukas se pojavljuje u sceni Korusantske Opere kao biće plave boje po imenu Baron Papanoida (može se videti van Palpatin ove lože). To je jedino Lukasovo pojavljivanje u filmovima Zvezdanih ratova. Takođe, u filmu se pojavljuje i njegovo troje dece: njegov sin, Džet, kao mladi džedaj-učenik po imenu Zet Jukasa koji biva ubijen dok brani Hram Džedaja od klonova; njegova ćerka, Amida, kao lik po imenu Ter Tanil, koja može da se vidi na hologramu obezbeđenja; njegova druga ćerka Kejti kao vanzemaljac plave boje po imenu Či Ikvej, koju vidimo kad Palpatin stiže u Senat nakon što ga Džedaji spasu i dok priča sa Baronom Papanoidom u Operi.

Kada Anakin, Obi-Van i Palpatin stignu šatlom u Senat nakon što su se srušili na Korusant, Milenijumski Soko se vidi kako sleće na jednu od platformi niže od šatla.

Iako nije pravo „skriveno pojavljivanje“, potvrđeno je da je Tarfulovo režanje koje se čuje u sceni u kojoj Joda napušta Kašiik zapravo Ičijevo režanje iz Prazničnog specijala Zvezdanih ratova.

Takođe, veliki broj ljudi iz filmske ekipe se pojavljuju u filmu. Nik Gilard, koordinator akrobacija, igra Džedaja po imenu Cin Dralig (Cin Drallig), što je anagram njegovog imena na engleskom, Nick Gillard, samo bez slova k) U filmu se pojavljuju i Džeremi Bulok (koji je igrao Bobu Feta u originalnoj trilogiji), koji je pozajmio glas kapetanu Kolonu, pilotu "Tantina IV". Luka i Leju Skajvoker, koji se vide kao bebe na kraju filma, oboje glumi Aidan Barton, sin uređivača filma.

Obrisane uloge i scene uredi

Scene u kojima grupa senatora, uključujući mladu Mon Motmu, planiraju da stvore savez koji ima za cilj da spreči Kancelara da stekne još veću moć, je obrisana iz filma kako bi se priča usredsredila na Anakina. U ranijim nacrtima scenarija postojala je uloga desetogodišnjeg Hana Soloa, ali nijedna scena vezana za tu ulogu nije snimljena. Scena u kojoj Joda stiže na planetu Degoba i započinje svoj samoizabrani egzil je takođe isečena. Takođe, isečene su i neke scene „Naredbe 66".

Džordž Lukas je ranije obećao da će Epizoda 3 razjasniti misteriju brisanja planete Kamino iz Džedajskih arhiva iz Ratova Klonova. Međutim, objašnjenje se nalazi, umesto u filmu, u romanu Lavirint Zla. Lukas je to uradio da bi se priča filma fokusirala na Anakinovu priču.

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi