Regenzburg
Regensburg (nem. Regensburg) grad je u njemačkoj saveznoj državi Bavarska. Grad je važno rečno pristanište na Dunavu. Od industrije ima razvijenu mašinsku, elektrotehničku, brodogradnju, drvnu, industriju nameštaja, hartije, tekstilnu, prehrambenu i industriju kože i duvana. Ima univerzitet od 1965. godine.
Regenzburg Regensburg | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Nemačka |
Savezna država | Bavarska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 133.525[1] |
— gustina | 1.655 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 01′ 00″ S; 12° 05′ 00″ I / 49.01667° S; 12.08333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 326–471 m |
Površina | 80,7 km2 |
Položaj opštine u okrugu | |
Poštanski broj | 93047, 93049, 93051, 93053, 93055, 93057 |
Pozivni broj | 941 |
Registarska oznaka | R |
Veb-sajt | |
www.regensburg.de |
Istorija
urediPrvobitno je bio keltsko naselje i nazivao se Radasbona. Za vrijeme rimskoga cara Marka Aurelija 179. izgrađeno je na mestu današnjega grada rimsko utvrđenje Castra Regina. Sveti Bonifatije je 739. osnovao Regenzburšku biskupiju. Regenzburg je od 6. vijeka bio sjedište dinastije Agilolfingsa. Od 530. do 13. vijeka bio je glavni grad Bavarske. Nakon Verdenskoga sporazuma 843. Ludvig I Nemački je imao svoje glavno sedište u Regenzburgu. Bila je to baza odakle se krenulo u pokrštavanje Bohemije, pa je 14 bohemskih knezova 845. došlo u Regenzburg da prihvati hrišćanstvo. Tokom 1245. proglašen je slobodnim carskim gradom. Grad je 1542. prihvatio protestantizam, tako da su većnici uglavnom bili protestanti, ali grad je i dalje ostao sedište katoličke Regenburške biskupije. Od 1663. do 1806. grad je bio sedište stalnoga sabora (dijete) Svetoga rimskoga carstva. Tokom 1803. izgubio je status slobodnoga grada i predan nadbiskupiji od Majnca, da bi se onda našao u sastavu kneževine Regenzburg, a 1810. u sastavu Kraljevine Bavarske.
Ovde se nalazi Kameni most (Regensburg).
Geografija
urediOpština se nalazi na nadmorskoj visini od 326–471 metra. Površina opštine iznosi 80,7 km2. U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 133.525 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.655 stanovnika/km2. Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 9362000, NUTS (DE232) i LOCODE (DE REG) kod.
Međunarodna saradnja
urediMjesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Aberdin | Ujedinjeno Kraljevstvo | partnerstvo | 1955. |
Klermon Feran | Francuska | partnerstvo | 1969. |
Budimpešta | Mađarska | partnerstvo | 2005. |
Plzenj | Češka | partnerstvo | 1993. |
Ćingdao | Kina | kontakt | 2006. |
Tempi | SAD | prijateljstvo | 1976. |
Odesa | Ukrajina | partnerstvo | 1990. |
Bresanone | Italija | partnerstvo | 1969. |
Izvor[2] |
Reference
uredi- ^ Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
- ^ Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje, Pristupljeno 30. 6. 2010.
Spoljašnje veze
uredi- Zvanični sajt opštine (jezik: nemački)
- Njem. Savezni zavod za statistiku (jezik: nemački)
- Stalna konferencija gradova i opština (jezik: nemački)
- Virtuelni obilazak Regenzburga (jezik: nemački)
- KommOn - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. (jezik: nemački)