Svetozar Miletić (Sombor)

насеље у Србији у општини Сомбор у Западнобачком управном округу

Svetozar Miletić (mađ. Nemesmilitics, hrv. Lemeš) je naselje u Srbiji u gradu Somboru u Zapadnobačkom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 2162 stanovnika. Selo je dobilo ime po Svetozaru Miletiću.

Svetozar Miletić
Katolička crkva u Miletiću
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugZapadnobački
GradSombor
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2290
 — gustina52/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 51′ 01″ S; 19° 12′ 14″ I / 45.850166° S; 19.204° I / 45.850166; 19.204
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina97 m
Površina60,9 km2
Svetozar Miletić na karti Srbije
Svetozar Miletić
Svetozar Miletić
Svetozar Miletić na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj25211
Pozivni broj025
Registarska oznakaSO

Geografija uredi

 
Svetozar Miletić i Čonoplja

Istorija uredi

Oko 1400. godine na ovom prostoru pominju se značajna naselja Hajski Lovrenac (Haj Syent Lorinc) a kasnije Halmoš, koja pripadaju mađarskoj državi. O njima se ne zna mnogo, najverovatnije su razorena.

Posle oslobađanja od Turaka 1687. godine područje opet ulazi u sastav mađarskih zemalja koje su tada bile u Habzburškoj monarhiji. Naselje tada nosi naziv Lemeš ili Nemeš Militić. 1925. godine naziv naselja se menja u današnje ime.

Na komorskoj pustari između 1748. i 1752. godine naseljeni su siromašni plemići, koji su došli iz "Gornje Mađarske". Selo čiji su stanovnici bili sami plemići (Bunjevci i Mađari) formirali su 1758. godine političku opštinu.[1] Vlast seosku je tada činio "hadnađ" (pa od 1800. godine kapetan) sa 12 senatora. Bilo je u mestu 1771. godine 60 plemića, a počeli su se naseljavati i drugi stanovnici. Do 1775. godine naselje je nosilo naziv Miletić.

U centru sela postoji crkva posvećena Rađanju Blažene Device Marije, Male Gospe. Prva crkva tršćara na tom prostoru je napravljena 1752. godine, zatim je ponovo napravljena 1818. godine. Proširena je 1842. godine. Unutrašnjost je oslikao Ferenc Lohr iz Budimpešte. Tavanica je oslikana 1911. godine. Ispred crkve se nalazi kameni krst koji je postavljen 1796. godine.

Godine 1767, ovde je živelo 1.273, a 1799. g. 2.060 stanovnika, koji su gajili pšenicu, kukuruz i kudelju, te držali vinograde. Broj stanovnika je rastao, pa je 1900. g. u selu živelo 3.511, a 1931. g. 4.155 stanovnika (2.318 Mađara, 1.554 Bunjevca, 217 Nemaca i 26 ostalih). Sve do kraja pedesetih godina 20. veka u selu je postojala i radila Lemeška banja. Od 1925. g. selo je dobilo današnji naziv – Svetozar Miletić. Posle Drugog svetskog rata ovde nije bilo kolonizacije, pa je sastav stanovništva (osim raseljenih Nemaca) ostao skoro nepromenjen.[2]

Poznati ljudi iz Svetozara Miletića uredi

  • Stevan Horvat (1932-2018) - Magistar fizičkekulture, rvač, reprezentativac sa više od hiljadu nastupa. Bio je 12 puta prvak Jugoslavije u grčko-rimskom i tri puta u slobodnom stilu, prvak sveta 1963. i 1966. godine, drugi na svetu 1961, 1962, 1965, drugi na Olimpijskim igrama 1968, prvi na mediteranskim igrama 1959. i 1967, prvak Balkana 1960, 1961. i 1962. godine. Prvi rvač u svetu dobitnik nagrade za fer-plej "Pjer de Kuberten" 1966. godine, dobitnik nagrade "Jovan Mikić Spartak" 1982. i Majske nagrade SOFK-e Srbije 1964. godine. Odlikovan Zlatnim ordenom FILA. Zaslužni sportista Jugoslavije.
  • Tereza Kočiš (1934) - gimnastičarka
  • Zoltan Sabo (1972-2020) - fudbaler, trener

Sport uredi

Demografija uredi

U naselju Svetozar Miletić živi 2535 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,0 godina (39,0 kod muškaraca i 42,9 kod žena). U naselju ima 1158 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,74.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je manji pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 4.105
1953. 4.036
1961. 3.990
1971. 3.860
1981. 3.685
1991. 3.292 3.236
2002. 3.169 3.243
2011. 2.746
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Mađari
  
1.455 45,91%
Hrvati
  
581 18,33%
Srbi
  
549 17,32%
Bunjevci
  
217 6,84%
Jugosloveni
  
149 4,70%
Crnogorci
  
12 0,37%
Nemci
  
8 0,25%
Slovaci
  
6 0,18%
Slovenci
  
2 0,06%
Muslimani
  
2 0,06%
Makedonci
  
2 0,06%
Rusini
  
1 0,03%
nepoznato
  
11 0,34%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Udruženja uredi

U naselju postoji Hrvatsko-bunjevačko kulturno-umetničko društvo "Lemeš", udruženje je osnovano 1999. godine.[6]

Reference uredi

  1. ^ "Dan", Novi Sad 1938.
  2. ^ LEMEŠ (SVETOZAR MILETIĆ) – Ravnoplov
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  6. ^ „Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata/ Udruženja”. Arhivirano iz originala 2. 4. 2015. g. Pristupljeno 8. 3. 2015. 

Spoljašnje veze uredi