Severnočeški region
Severnočeški region ili Severnočeški kraj (češ. Severočeský kraj) kao jedna teritorijalnih jedinica Češke Republike osnovan je 11. aprila 1960. godine Zakonom o teritorijalnoj podeli države.[2] Ime regije izvedeno je iz njegovog položaja u severnoj Češkoj . Sedište regije je prvobitno bio Usti na Labi.
Severnočeški region Severočeský kraj | |
---|---|
Država | Češka |
Češke zemlje | češka (Bohemija) |
Admin. centar | Usti na Labi |
Površina | 7.803 km2 |
Stanovništvo | 1 189 263 (2019)[1]. |
— broj st. | 822.133 |
— gustina st. | 105,36 st./km2 |
Severnočeški region je prestao da postoji 1. januara 2021. stupanjem na snagu novog Zakona o teritorijalnoj administrativnoj podeli države, po kojoj je Češka počev od 2000. godine podeljena na 14 samoupravnih jedinica, odnosno na glavni grad Prag (češ. hlavní město Praha) i 13 krajeva (češ. kraje, jedn. kraj). Krajevi se dalje dele na okruge, kojih je ukupno 76.[3]
Položaj uredi
Severnočeška regija se graničila sa Zapadnočeškom regijom na zapadu, Centralnom bohemskom regijom na jugu, Istočnočeškom regijom na istoku, nemačkom saveznom državom Saksonija na severozapadu i poljskim Donjošleskim vojvodstvom na severu.[4]
Opšte informacije uredi
Severnočeški region nekada su činili okruzi Češka Lipa, Dečin, Homutov, Jablonec nad Nisou, Liberec, Litomjeržice, Louni, Most, Teplice, Usti na Labi.
Danas je Severnočeški region podeljen na dve samoupravne regije:
- Ustečki kraj ili regiju, koju čine okruzi Dečin, Homutov, Litomjeržice, Louni, Most, Teplice i Usti na Labi.
- Liberečki kraj koga čine okruzi Češka Lipa, Jablonec na Nisi i Liberec (zajedno sa okrugom Semili, koji je teritorijalno pripadao istočnočeškoj regiji).
Istorijat upravne podele uredi
Podela na krajeve postojala je u čeških zemljama još u srednjem veku. U novije doba oni su uspostavljeni odmah po osamostaljenju Čehoslovačke 1919. godine i ova upravna podela države se zadržala do posle Drugog svetskog rata.
Posle pada komunizma i stvaranja nezavisne Češke Republike ukazala se potreba za uspostavljanjem više novih upravnih jedinica. Tada je zemlja ponovo podeljena na krajeve. Zanimljivo je i to da je istovetno i Slovačka Republika tada podeljena na krajeve.
Prema starijoj podeli, iz 1960. godine (još iz vremena Čehoslovačke, koja je obuhvatala i Slovačku Republiku), na području današnje Češke Republike obrazovano je 7 administrativnih regiona (plus osmi, koji čini glavni grad Prag):
| ||
7 administrativnih regiona | sedište kraja | |
| ||
Srednjočeški region | Prag | |
Južnočeški region | Češke Budjejovice | |
Zapadnočeški region | Plzenj | |
Severnočeški region | Usti na Labi | |
Istočnočeški region | Hradec Kralove | |
Južnomoravski region | Brno | |
Severnomoravski region | Ostrava | |
|
Njihov broj i veličina su se nekoliko puta menjali tokom druge polovine 20. i s početka 21. veka.
Razvojni put Severnočeškog regiona uredi
Podela na krajeve postojala je u čeških zemljama još u srednjem veku, a u okviru nje postojao je i Severnočeški region.
Posle Drugog svetskog rata prvobitno je Severnočeški region bio administrativna jedinica Češke, koja je imala svoje izabrano telo - Regionalni nacionalni komitet. Kada su 1990. godine ukinuti regionalni nacionalni komiteti njihove nadležnosti su prenete na državne i okružne vlasti.
Ustavnim zakonom br. 347/1997. O stvaranju viših teritorijalnih samoupravnih jedinica i Zakon br. 129/2000, O regionima, stvoreni su samoupravni regioni, na koje su nadležnosti prenete sa ukinutih okružnih kancelarija i sa državnog nivoa.
Regija Usti na Labu osnovana je na teritoriji Severnočeške regije, a veći deo Liberečke regije i prvobitni Severnočeški region postali su samo jedinica u noovoj teritorijalnoj podeli.
Poštanski brojevi mesta u Severnočeškoj regiji počinju brojem 4. Brojevi transportnih postrojenja ČSAD u Severnočeškoj regiji počinju brojem 4.
Površina | |
---|---|
Sedište regiona | Usti na Labi |
Istorijska zemlja | Bohemia |
Geografske koordinate | 50° 43′, 14° 4′ |
Osnovan | 11. aprila 1960 |
Transformisan | 1. januara 2021. |
Osnovne informacije | |
Površina | 7.803 km² |
Populacija | 1,189,263 (2019) |
Gustina naseljenosti | 152,4 stanovnika / km² |
Broj okruga | 10 |
Spisak krajeva od 2000. uredi
Prema novijoj podeli, iz 2000. godine Češka Republika je podeljena na 13 krajeva i jedan glavni grad (češ. hlavní město).
Red | Naziv kraja | Češki naziv | Broj st. 2004. god. | Površina u km² | Gustina nas. | Glavni grad |
---|---|---|---|---|---|---|
1. | Grad grad Prag | Hlavní město Praha | 1.170.571 | 2.360 | 496 | Prag |
2. | Srednjočeški kraj | Středočeský kraj | 1.144.071 | 11.015 | 104 | Prag |
3. | Južnočeški kraj | Jihočeský kraj | 625.712 | 10.057 | 62 | Češke Budjejovice |
4. | Plzenjski kraj | Plzeňský kraj | 549.618 | 7.561 | 73 | Plzenj |
5. | Karlovarski kraj | Karlovarský kraj | 304.588 | 3.315 | 92 | Karlove Vari |
6. | Ustečki kraj | Ústecký kraj | 822.133 | 5.335 | 154 | Usti na Labi |
7. | Liberečki kraj | Liberecký kraj | 427.563 | 3.163 | 135 | Liberec |
8. | Kralovehradečki kraj | Královéhradecký kraj | 547.296 | 4.758 | 115 | Hradec Kralove |
9. | Pardubički kraj | Pardubický kraj | 505.285 | 4.519 | 112 | Pardubice |
10. | Kraj Visočina | Kraj Vysočina | 517.153 | 6.926 | 75 | Jihlava |
11. | Olomoucki kraj | Olomoucký kraj | 635.126 | 5.159 | 123 | Olomouc |
12. | Moravskošleski kraj | Moravskoslezský kraj | 1.257.554 | 5.535 | 227 | Ostrava |
13. | Južnomoravski kraj | Jihomoravský kraj | 1.123.201 | 7.067 | 159 | Brno |
14. | Zlinski kraj | Zlínský kraj | 590.706 | 3.964 | 149 | Zlin |
Izvori uredi
- ^ Český statistický úřad: Počet obyvatel v obcích - k 1.1.2019. Praha. 30. dubna 2019. ISBN 978-80-250-2914-5.
- ^ „51/2020 Sb. Zákon o územně správním členění státu”. Zákony pro lidi (na jeziku: češki). Pristupljeno 5. 4. 2021.
- ^ „36/1960 Sb. Zákon o územním členění státu”. Zákony pro lidi (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ „Severočeský kraj”. Mapcarta (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-04-05.
Spoljašnje veze uredi
- Severočeský Kraj : Czech Republic - National Geospatial-Intelligence Agency, Bethesda, MD, USA (jezik: engleski)
- Zakon br. 36/1960 o teritorijalnoj podeli države izvorna formulacija
- Zakon br. 36/1960 o teritorijalnoj podeli države trenutna formulacija