Spomen-kosturnica na Ceru

Spomen-kosturnica na Ceru je izgrađena u selu Tekeriš na planini Cer, u kome su sahranjeni posmrtni ostaci poginulih srpskih vojnika posle Bitke na Ceru u Prvom svetskom ratu. Spomen-kosturnica na Ceru predstavlja znamenito mesto kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. [1][2]

Spomen-kosturnica na Ceru
Spomen-kosturnica na Ceru
Opšte informacije
MestoTekeriš
OpštinaLoznica
Država Srbija
Vrsta spomenikaMemorijalni spomenik
Vreme nastanka1928.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo
www.vaza.co.rs

Istorija uredi

U toku Prvog svetskog rata, 1914. godine, na planini Cer vođena je žestoka borba između srpske i austrougarske vojske. Odlučujuća bitka odigrala se na Tekerišu, selu na jugoistočnim ograncima planine Cera, u vremenu od 15. do 19. avgusta. Srpska vojska izvojevala je pobedu nad austrougarskom vojskom, odlučujuću u Cerskoj operaciji. Srbija je imala 16.304 borca izbačena iz stroja, a austrougarska 25.000. Spomen-kosturnica, otkrivena 28. juna 1928. godine, nalazi se u centru sela. U njoj je sahranjeno oko 3.500 srpskih vojnika kao i izginuli Česi, pripadnici 28. praškog puka, koji su sa pesmom „Hej Sloveni“ krenuli prema srpskim položajima da se predaju. Austrijanci, u čijem sastavu su bili češki vojnici, desetkovali su ih.

Opis uredi

Spomen-kosturnica je u formi prirodne stene visine 10 metara. U njenim temeljima su sahranjeni posmrtni ostaci palih ratnika. Na vrhu spomenika je orao raširenih krila, koji u kljunu drži lovorov venac. Sa prednje, zapadne strane piramide nalazi se štit sa krstom, četiri ocila, krunom, datumom „18. avgust 1914 g“ i tekstom „VAŠA DELA SU BESMRTNA“. Na postamentu je sedam spomen-ploča sa posvetama i likovima vojvode Radomira Putnika i vojvode Stepe Stepanovića. Spomenik je projektovao arhitekta Bojić.

Severno od kosturnice nalazi se nekadašnja kapela, u koju je posle Drugog svetskog rata Narodni muzej iz Šapca postavio izložbu o Cerskoj bici.

Pred ulazom u Muzej postavljene su 1989. godine biste vojvoda Radomira Putnika, Stepe Stepanovića, Živojina Mišića i Petra Bojovića.

Povodom 100 godina bitke 2014. godine postavljene su i biste kralja Petra I Karađorđevića, vrhovnog komandanta i kasnije kralja Aleksandra I Karađorđevića.[3] Na ulazu u kompleks je podignuta i spomen-česma od kamena sa klupama i porcelanskom slikom vojvode Stepe Stepanovića i mesto sa spomen-pločom gde je presađena breskva koja je nikla iz grla poginulog ratnika, nazvana „Vojnikova šantelija”.

Konzervatorski radovi su obavljeni 1964, 1989 i 20042005. godine. [2]

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi