Stanišor
Stanišor (alb. Stanishorë ili Stanishori) je naselje u opštini Gnjilane, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.
Stanišor | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskopomoravski |
Opština | Gnjilane |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 29′ 36″ S; 21° 27′ 49″ I / 42.49333° S; 21.46361° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 522 m |
Ostali podaci | |
Registarska oznaka | GL |
Istorija
urediSelo je osnovano ili obnovljeno pre albanskog doseljavanja u Gornju Moravu. Sadašnje selo prvo je bilo nešto niže u ravnici, pa su ga najstariji osnivači povukli pred klisuru, da bi u ravnici napravili njive.
U popisu iz 1912. godine navodi se da u selu ima 14 srpska domaćinstva.[1]
Poreklo stanovništva po rodovima
urediSrpski rodovi:
- Paunkovići (4 k.) i Nešići (6 k.) su postali od dva brata, Paunka i Neše. Slave Sv. Nikolu. Ovo su najstariji rodovi u selu, a doseljeni su oko sredine XVII veka. Starinom su iz Prilepa, odakle su iseljeni što nisu mogli da plaćaju veliki danak. Bavili se oko Velesa i Skoplja i najzad prešli u Gornju Moravu. Prvo se nastanili u Šilovu, pa pređu na čifluk nekih Konturovih u Stanišoru. Zemlju su kupili tek oko 1880. godine.
- Stolinci (3 k., Sv. Nikola). Starinom su takođe iz Prilepa, doseljeni 20 godina posle Paunkovih i Nešinih sa kojima su bili u kumstvu. Iseljeni iz starine zbog ubistva Turčina i prvo im došao jedan predak, pa je posle doveo porodicu. I ovde se uvek pokazivali „hrabrim“. Jedan od njihovog roda je oko 1870. godine ubio trojicu Albanaca.
- Mladenovići (7 k., Sv. Nikola); doseljeni iz Tuđevca, gde su imali zadrugu od 65 duša.
- Markovići (2 k., Sv. Arhanđeo). Starinom su iz Vrbice; živeli su u Šilovu i oko 1885. god. u Ravnu Banju, odakle su se vratili 1912. godine i nastanili u Stanišoru.
- Stajković (1 k., Sv. Arhanđeo), doseljen iz Šilova 1900. god.
- Ograk (1 k., Sv. Nikola), doseljen iz Draganca, potiču od roda Ljubića u Gornjem Kuscu. Starinom su iz Prilepa.
- Milošević (1 k.), doseljen iz Draganca 1927. god.
Arbanaški muhadžirski rod:
- Msaljica, doseljeni 1878. godine iz Jablaničkog okruga, fis Hot.
Stanovništvo
urediDemografija[5] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 313 | |
1953. | 306 | |
1961. | 395 | |
1971. | 470 | |
1981. | 457 | |
1991. | 515 |
Vidi još
uredi- Stanišorka [sq], reka
Reference
uredi- ^ Đorđe Mikić — Društvene i ekonomske prilike kosovskih Srba u XIX i početkom XX veka – Od čifčijstva do bankarstva, strana 206 (Posebna izdanja (knjiga DLXXXVIII) — Srpska akademija i umetnosti, Beograd 1988)[1][mrtva veza]
- ^ Atanasije Urošević — Gornja Morava i Izmornik, strana 226 i 227 (Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 28) — Srpski etnografski zbornik (knjiga LI), Beograd 1935)[2][3]
- ^ Poreklo prezimena, selo Stanišor (Gnjilane) www.poreklo.rs
- ^ Etnički sastav stanovništva Republike Kosov 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.