Taragona (kat. Tarragona) grad je koji se nalazi na mediteranskoj obali u španskoj autonomnoj zajednici Katalonija, i glavni je grad pokrajine Taragona. Grad ima veoma dugu kulturnu tradiciju i takođe je jedna od omiljenih turističkih destinacija u Španiji zahvaljujući koliko svojim plažama, toliko i kulturnoj zaostavštini. UNESKO je arheološko nalazište rimskog grada Tarako proglasio svetskom baštinom 2000. godine[1].

Taragona
kat. Tarragona
Panorama Taragone
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Španija
Autonomna zajednicaKatalonija
PokrajinaTaragona
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.132.199
 — gustina2.046,42 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 06′ 57″ S; 1° 14′ 59″ I / 41.115697° S; 1.249594° I / 41.115697; 1.249594
Površina64,6 km2
Taragona na karti Španije
Taragona
Taragona
Taragona na karti Španije
Poštanski broj43001–43008
Veb-sajt
www.tarragona.cat

Geografija uredi

Istorija uredi

 
Rimski amfiteatar u Taragoni

Prema nekim izvorima, grad su osnovali Feničani koji su ga nazvali Tarhon što na feničanskom jeziku znači utvrda. Ime je dobio zbog svog strateškog položaja na brdu visokom oko 200 m, na reci Frankoli, u zalivu između Pirineja i reke Ebro.

Utvrdili su ga i proširili rimski generali, braća Publije i Gnej Scipion u 3. veku p. n. e. koji su ga koristili kao tvrđavu protiv Kartaginjana. U Rimskom carstvu grad se punim imenom zvao Colonia Iulia Urbs Triumphalis Tárraco i bio je upravno i sudsko sedište provincije Tarakonske Hispanije. Livije u 1. veku. p. n. e. spominje njegovu luku, a prema Eratostenu imao je pomorsku stanicu sa putom. Car Oktavijan Avgust je prezimio u ovom gradu nakon osvajanja Kantabrije, što je obeleženo s nekoliko latinskih natpisa, ali i svečanim nazivom koji je dodeljena gradu: Colonia Victrix Togata i Colonia Julia Victrix Tarraconensis. Grad je kovao svoj novac i smatrao se najbogatijim na obali, jednakim gradu Nova Kartagina (današnja Kartahena). Pesnik Marcijal je opevao njegove plodne doline prepune vinovih loza i osunčane obale.

Grad je imao burnu prošlost, tako da se i danas na području grad nalaze brojni ostaci iz davnih vremena. Stare građevine su kroz istoriju poslužile stanovnicima kao izvor građevinskog materijala, tako da su mnoge znatno oštećene (npr. Amfiteatar u Taragoni).

Stanovništvo uredi

Prema proceni, u gradu je 2014. živelo 132.199 stanovnika. [2]

Demografija
1981.1989.2002.
111.689110.153[3]113.129[3]

Partnerski gradovi uredi

Izvori uredi

  1. ^ Svetska baština Španije. UNESKO, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  2. ^ „Stanovništvo po opštinama”. Državni zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 08. 12. 2013. g. Pristupljeno 3. 10. 2012. 
  3. ^ a b „Gradovi u Španiji”. City Population. Pristupljeno 3. 10. 2012. 

Spoljašnje veze uredi