Tomislav Kronja (Šibenik, 12. novembar 1914Beograd, 19. avgust 1972), lekar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-potpukovnik sanitetske službe JNA i načelnik Vojnomedicinske akademije.

tomislav kronja
Lični podaci
Datum rođenja(1914-11-12)12. novembar 1914.
Mesto rođenjaŠibenik, Austrougarska
Datum smrti19. avgust 1972.(1972-08-19) (57 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija
Profesijalekar
Delovanje
Član KPJ od1942.
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska narodna armija
19411971.
Čingeneral-potpukovnik
Nalčelnik VMA
Period1959. — 1971.
PrethodnikIvo Kralj
NaslednikĐorđe Dragić

Odlikovanja
Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem Orden narodne armije sa lovorovim vencem Orden za vojne zasluge sa velikom zvezdom
Orden za vojne zasluge sa velikom zvezdom Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima Orden narodne armije sa zlatnom zvezdom
Orden za hrabrost Partizanska spomenica 1941.
Grob na Novom groblju

Biografija uredi

Osnovnu školu i gimnaziju je završio 1933. u Šibeniku, a Medicinski fakultet 1940. godine u Zagrebu.

Godine 1941, kada je otpočeo Drugi svetski rat u Jugoslaviji, kao mlad lekar se priključio Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP), a 1942. godine je stupio u redove Narodnooslobodilačke vojske. Tokom rata na funkciji referenta saniteta u Severnodalmatinskom partizanskom odredu i Drugoj dalmatinskoj udarnoj brigadi, pomoćnik šefa Sanitetskog odseka Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske, načelnika Sanitetskog odeljenja Četvrtog hrvatskog korpusa i načelnika Sanitetskog odeljenja Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske.

Pored rukovođenja sanitetskom službom u vojnim jedinicama, aktivno je radio na na obrazovanju i usavršavanju partizanskih sanitetskih radnika. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1942. godine.

Posle završetka rata, 1945. godine, kao lekar je nastavio profesionalnu karijeru u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA). Uporedo sa službom u armiji, nastavio je na stručnom usavršavanju — specijalizovao je neuropsihijatriju i završio studije psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U JNA se nalazio na funkcijama — načelnika sanitetskog odeljenja armije; upravnika Glavne vojne bolnice JA, od maja do decemabra 1949; načelnika sanitetskog odeljenja Komande Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva (JRV); upravnik psihijatriske bolnice „Vrapče“ u Zagrebu, od 1953. do 1954. i načelnika Vojnomedicinske akademije (VMA), od marta 1959. do februara 1971. godine (najduže se nalazio na ovoj funkciji). Penzionisan je 1971. godine.

Bio je vanredni profesor Vojnomedicinske akademije i vanredni profesor iz predmeta psihologija na Filozofskom fakultetu u Nišu. Takođe je bio aktivan član Svetske zdravstvene organizacije za organizaciju zdravstvene službe.

Dva puta se ženio. Iz prvog braka sa prof. Dorom Kronjom, devojačko Bubaš, geografom i partizanskom bolničarkom imao je dva sina - Milovana Medu (1943—2002) i Radovana Kronju (1946). Od 1967. godine bio je u braku sa ekonomistom Milenom Kronjom, devojačko Kovačević.

Preminuo je 19. avgusta 1972. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden bratstva i jedinstva, Orden narodne armije i Orden za vojne zasluge.

Dela uredi

Prof dr Tomislav Kronja bio je autor i koautor sledećih stručnih monografija i izdanja:

  • Medicinski deo u Narodnom učitelju Vase Pelagića, 1950-ih godina.
  • Mentalna higijena u vojsci. Vojnomedicinska dokumentacija, Beograd 1964. godine.
  • Psihološka razmatranja u rukovođenju u armiji. Vojnoizadvački zavod, Beograd 1966. godine.
  • Vojni starešina i linost vojnika u miru i ratu. Narodna armija, Beograd 1970. godina (ovu knjigu posvetio je majci Anki, koja je takođe bila partizanski borac).
  • Psihološka priprema aktivnih i rezervnih starešina sa savremeni rat. „Narodna armija“, Beograd 1970. godina (koautor sa prof dr Brankom Svećenskim, sanitetskim pukovnikom).
  • Dnevnik jednog psihijatra. „Medicinska knjiga“, Beograd-Zagreb 1972. godina.
  • Osnovi vojne psihologije. Vojnoizdavački zavod, Beograd 1973. godine.
  • Ljubav, seks i porodica. „Sloboda“, Beograd i „Dnevnik“, Novi Sad 1981. godin (koautor sa Dragomirom Mladenovićem, Vojinom Matićem, Vladislavom Klajnom, Vladetom Jerotićem i Đorđem Bogićevićem).

Literatura uredi