Udine
Udine (ital. Udine, furl. Udin, sloven. Videm) je važan grad u severnoj Italiji. Grad je središte istoimenog okruga Udine i drugi je po značaju grad u okviru italijanske pokrajine Friuli-Venecija Đulija.
Udine Udine | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Italija |
Regija | Furlanija-Julijska krajina |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 99.030 |
— gustina | 1.768,39 st./km2 |
Aglomeracija | 174.000 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 04′ 00″ S; 13° 14′ 00″ I / 46.066667° S; 13.233333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 113 m |
Površina | 56 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Furio Honsel |
Poštanski broj | 33100 |
Pozivni broj | 0432 |
Registarska oznaka | UD |
Veb-sajt | |
www.comune.udine.it |
Grad Udine je središte istorijske oblasti Frijuli i glavno mesto gde se priča friulski jezik.
Geografija
urediUdine se nalazi u krajnje severoistočnom delu Italije, na 20 km zapadno od državne granice sa Slovenijom. Od prestonice Rima grad je udaljen 650 km, a od sedišta pokrajine, grada Trsta 75 km.
Geografija
urediReljef
urediUdine se razvio na mestu gde se završava Padskoj niziji na istoku. Grad se smetio na mestu izdizanja zemljišta iz ravnice ka prvim brdima Alpa, koji se nalaze severno od grada.
Klima
urediKlima u Udineu je izmenjeno sredozemna klima sa značajnih uticajem sa kontinentalnog Severa. Stoga su zime oštrije, a leta blaža nego u drugim delovima Italije. Ovaj sudar klima očitava se i u veoma jakim vetrovima (bura).
Vode
urediGrad nema vodotoke. U blizini protiče reka Taljamento, a Jadransko more se nalazi 50 km južno od grada.
Istorija
urediProstor današnjeg Udinea naseljen je još u doba praistorije. Kasnije se ovde naseljavaju Iliri. 177. p. n. e. prostor osvajaju Rimljani. Kasnije grad pripada Vizantiji, zatim Franačkoj državi, pa zatim njenim naslednicima. 983. godine grad se prvi put pominje pod današnjim imenom, a 1223. godine dobija prava trgovišta.
Godine 1420. grad pada u ruke Mletačke republike i tako ostaje sve do sunovrata Mletačke republike 1797. godine. Jedno vreme grad je bio drugi po veličini u državi. Posle toga grad pada pod uticaj Habzburške monarhije, da bi 1866. godine bio priključen novoosnovanoj Kraljevini Italiji.
Udine je imalo značajnu ulogu tokom Prvog svetskog rata, kada je posle Bitke kod Kobarida bilo jedini značajniji okupiran grad u državi. U Drugom svetskom ratu grad nije značajnije stradao.
Stanovništvo
urediPrema rezultatima popisa stanovništva 2011. u opštini je živelo 98.287 stanovnika.[1]
1931. | 1936. | 1951. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
63.712 | 63.098 | 72.908 | 86.188 | 100.794 | 102.021 | 99.189 | 95.030 | 98.287 |
2008. godine. Udine je imao nešto manje 100.000 stanovnika, a sa predgrađima oko 175.000 stanovnika. 91% stanovnika su građani Italije. Ostalih 6% su doseljenici iz svih krajeva svega, ali najviše sa Balkana.
U gradu se govore italijanski jezik i Frijulski jezik.
Gradske znamenitosti
urediUdine ima očuvano staro gradsko jezgro sa katedralom, nizom crkava, palata i gradskih zdanja.
Važna znamenitost grada je i fudbalski klub "Udineze Kalčo", koji se već dugo nalazi u italijanskom Kalču. Po tome značaj kluba prevazilazi veličinu grada.
Partnerski gradovi
urediGalerija
uredi-
Stara uprava ("Lođa") sa trgom
-
Trg Slobode
-
Gradska katedrala
-
Tipična gradska ulica
Reference
uredi- ^ „Statistiche I.Stat”. ISTAT. 28. 12. 2012.