Udine (ital. Udine, furl. Udin, sloven. Videm) je važan grad u severnoj Italiji. Grad je središte istoimenog okruga Udine i drugi je po značaju grad u okviru italijanske pokrajine Friuli-Venecija Đulija.

Udine
Udine
Glavni gradski trg - Trg sv. Đakoma
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Italija
RegijaFurlanija-Julijska krajina
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 99.030
 — gustina1.768,39 st./km2
Aglomeracija174.000
Geografske karakteristike
Koordinate46° 04′ 00″ S; 13° 14′ 00″ I / 46.066667° S; 13.233333° I / 46.066667; 13.233333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina113 m
Površina56 km2
Udine na karti Italije
Udine
Udine
Udine na karti Italije
Ostali podaci
GradonačelnikFurio Honsel
Poštanski broj33100
Pozivni broj0432
Registarska oznakaUD
Veb-sajt
www.comune.udine.it

Grad Udine je središte istorijske oblasti Frijuli i glavno mesto gde se priča friulski jezik.

Geografija uredi

Udine se nalazi u krajnje severoistočnom delu Italije, na 20 km zapadno od državne granice sa Slovenijom. Od prestonice Rima grad je udaljen 650 km, a od sedišta pokrajine, grada Trsta 75 km.

Geografija uredi

 
Udine sa Alpima u pozadini

Reljef uredi

Udine se razvio na mestu gde se završava Padskoj niziji na istoku. Grad se smetio na mestu izdizanja zemljišta iz ravnice ka prvim brdima Alpa, koji se nalaze severno od grada.

Klima uredi

Klima u Udineu je izmenjeno sredozemna klima sa značajnih uticajem sa kontinentalnog Severa. Stoga su zime oštrije, a leta blaža nego u drugim delovima Italije. Ovaj sudar klima očitava se i u veoma jakim vetrovima (bura).

Vode uredi

Grad nema vodotoke. U blizini protiče reka Taljamento, a Jadransko more se nalazi 50 km južno od grada.

Istorija uredi

 
Gradska kuća

Prostor današnjeg Udinea naseljen je još u doba praistorije. Kasnije se ovde naseljavaju Iliri. 177. p. n. e. prostor osvajaju Rimljani. Kasnije grad pripada Vizantiji, zatim Franačkoj državi, pa zatim njenim naslednicima. 983. godine grad se prvi put pominje pod današnjim imenom, a 1223. godine dobija prava trgovišta.

Godine 1420. grad pada u ruke Mletačke republike i tako ostaje sve do sunovrata Mletačke republike 1797. godine. Jedno vreme grad je bio drugi po veličini u državi. Posle toga grad pada pod uticaj Habzburške monarhije, da bi 1866. godine bio priključen novoosnovanoj Kraljevini Italiji.

Udine je imalo značajnu ulogu tokom Prvog svetskog rata, kada je posle Bitke kod Kobarida bilo jedini značajniji okupiran grad u državi. U Drugom svetskom ratu grad nije značajnije stradao.

Stanovništvo uredi

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. u opštini je živelo 98.287 stanovnika.[1]

Demografija
1931.1936.1951.1961.1971.1981.1991.2001.2011.
63.71263.09872.90886.188100.794102.02199.18995.03098.287

2008. godine. Udine je imao nešto manje 100.000 stanovnika, a sa predgrađima oko 175.000 stanovnika. 91% stanovnika su građani Italije. Ostalih 6% su doseljenici iz svih krajeva svega, ali najviše sa Balkana.

U gradu se govore italijanski jezik i Frijulski jezik.

Gradske znamenitosti uredi

Udine ima očuvano staro gradsko jezgro sa katedralom, nizom crkava, palata i gradskih zdanja.

Važna znamenitost grada je i fudbalski klub "Udineze Kalčo", koji se već dugo nalazi u italijanskom Kalču. Po tome značaj kluba prevazilazi veličinu grada.

Partnerski gradovi uredi

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Statistiche I.Stat”. ISTAT. 28. 12. 2012. 

Spoljašnje veze uredi