Ужичка република (film)

југословенски филм из 1974. године у режији Живорада Митровића

„Užička republika“ je naziv jugoslovenskog partizanskog filma iz 1974, koji prati nastanak i pad Užičke republike i ljubavnu vezu između španskog dobrovoljca Bore i učiteljice Nade. Režiser filma je Živorad Žika Mitrović, a scenaristi su Ana Marija Car, Arsen Diklić i Živorad Žika Mitrović.[1]

Užička republika
Filmski poster
Izvorni naslovUžička republika
Žanrratni
drama
RežijaŽivorad Mitrović
ScenarioAna Marija Car
Arsen Diklić
ProducentBoško Mitrović
Glavne ulogeBoris Buzančić
Marko Nikolić
Božidarka Frajt
Aljoša Vučković
Rade Šerbedžija
Branko Milićević
Milutin Mićović
Neda Arnerić
MuzikaZoran Hristić
ScenografMiodrag Nikolić
SnimateljPredrag Popović
MontažaKatarina Stojanović
Producentska
kuća
Ineks film - Beograd
Godina1974.
ZemljaJugoslavija
Jeziksrpskohrvatski
Sledeći
IMDb veza

Radnja uredi

 Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Nekoliko meseci nakon što je Vermaht primorao jugoslovensku kraljevsku vojsku na kapitulaciju u Aprilskom ratu, Boro, španski borac i prekaljeni komunista, dobije zadatak da organizuje ustanak u zapadnoj Srbiji. Organizovani otpor se pretvara u masovni ustanak protiv okupatorskih snaga. Partizani, predvođeni Komunističkom partijom Jugoslavije, uspevaju da isteraju Nemce sa velike teritorije koja će kasnije postati poznata pod imenom Užička republika. Narod se okuplja oko partizana i ubrzo su oslobođeni Bajina Bašta, Požega, Užice, Čačak. Vrhovni štab partizanske vojske dolazi na oslobođenu teritoriju. Međutim, snage odane kralju Petru II imaju drugačije planove.[2]

Uprkos napadima Nemaca, Užička Republika živi. Neprijatelj započinje veliku ofanzivu protiv slobodne teritorije. Na Kadinjači, radnici fabrike sa slobodne teritorije, telima i puškama, odupiru se silovitom napadu. Nemci do poslednjeg uništavaju hrabri odred. Evakuišući bolnicu i izbeglice iz Užica, omladinci na zidovima kuća ostavljaju poruku: "Mi ćemo se vratiti".[1]

Kritika uredi

Za razliku od većine jugoslovenskih ratnih drama, ovaj film ima više politički nego akcioni scenario. On prikazuje savez između partizana i četnika i postepen razlaz kada četnici odlučuju da pomognu Nemcima da zaustave širenje komunizma pre nego da oslobode svoju otadžbinu.

Film sadrži nekoliko spektakularnih akcionih scena smeštenih na različitim mestima. Neke borbe su na nivou zaseda sa malim brojem vojnika, zatim konjički juriš sličan onome iz filma bitka na Neretvi i konačno veliki finalni nemački juriš na Užice koji je uključivao desetine tenkova i aviona uz dosta spektakularnih eksplozija.

Film takođe sadrži i brojne scena masakara i brifinga uz naraciju, koji se često prebacuju sa igranog na „dokumentarni materijal“. Međutim, većina ovih scena nije pravi dokumentarni materijal, već crno-beli snimak istih glumaca koji smanjuju vrednost scena u kojima su korišteni.

Uloge uredi

Glumac Uloga
Boris Buzančić Bora
Božidarka Frajt Nada
Rade Šerbedžija Četnički major Kosta Barac
Marko Nikolić Klaker
Branko Milićević Miša
Aljoša Vučković kapetan Luka
Neda Arnerić Jelena
Petre Prličko pekar Pera
Mija Aleksić majstor Toza
Ružica Sokić Mira
Ivan Jagodić Ilija
Marko Todorović Josip Broz Tito
Žarko Jokanović dečak sa hlebom
Dušan Vojnović Sava
Milutin Mićović Radovan Jovanović
Bata Kameni
Miodrag Lazarević pukovnik Dragoljub Mihailović
Vasa Pantelić Dragi Simić
Bogoljub Petrović Četnički kapetan Đorđević
Pavle Bogatinčević Političar
Janez Vrhovec Partizanski pop
Mile Rupčić Slavko
Dragan Ocokoljić Doktor
Petar Banićević Nemački pukovnik
Božo Jajčanin Kapetan Hadson, engleski oficir za vezu
Danijel Obradović Gavrilo Jovanović, Radovanov otac
Dragan Spasojević Dača
Franc Mosthav Generaloberst
Jan Hendriks Nemački major
Karl Mener Generalmajor
Gerd Ajhen general Luftvafea
Kurt Klopš Nemački oficir
Boža Franji Oberst Helm
Laci Cigoj Nemački oficir
Boris Dvornik crnogorski partizan

Kulturno dobro uredi

Jugoslovenska kinoteka je, u skladu sa svojim ovlašćenjima na osnovu Zakona o kulturnim dobrima, 28. decembra 2016. godine proglasila sto srpskih igranih filmova (1911-1999) za kulturno dobro od velikog značaja. Na toj listi se nalazi i film "Užička republika".[3]

Reference uredi

  1. ^ a b „Užička republika”. Filmska banka. Pristupljeno 5. 2. 2020. 
  2. ^ „Užička republika”. RTS. Pristupljeno 5. 2. 2020. 
  3. ^ „Sto srpskih igranih filmova (1911-1999) proglašenih za kulturno dobro od velikog značaja”. Jugoslovenska Kinoteka. Pristupljeno 5. 2. 2021. 

Spoljašnje veze uredi