Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu
Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu je osnovan 12. novembra 1968. godine, na osnovu odluke izvršnog veća SR Srbije (tadašnji naziv za vladu na republičkom i federalnom nivou SFRJ).[1]
Fakultet političkih nauka | |
Bivša imena | Visoka novinarsko-diplomatska škola (1948—1953) i Visoka škola političkih nauka (1960–1968) |
---|---|
Tip | državni |
Osnivanje | 12. novembar 1968 (55 godina, 5 meseci, 1 sedmica i 6 dana) |
Afilijacija | Univerzitet u Beogradu |
Dekan | prof. dr Dragan R. Simić |
Broj odseka | 4 |
Lokacija | Voždovac, Beograd, Srbija 44° 46′ 25″ S; 20° 28′ 33″ I / 44.773663° S; 20.475832° I |
Boje | Belo-plava |
Veb-sajt | http://www.fpn.bg.ac.rs |
Istorija uredi
Preteče fakulteta političkih nauka su Visoka novinarsko-diplomatska škola[2] ili Novinarska i diplomatska visoka škola[3][4] osnovana 1948 godine, a ukinuta 1952. „zbog hiperprodukcije kadrova novinarskog i diplomatskog”, studenti su imali rok da diplomiraju do januara 1953,[3] i Visoka škola političkih nauka koja je osnovana 1960, a iz koje je pretekla u današnji oblik.[2]
Iako je paralelno postojala viša partijska škola „Đuro Đaković” i Visoka novinarsko-diplomatska škola, bile su im dve odvojene funkcije. Viša partijska škola „Đuro Đaković” je imala svrhu obrazovanja partijskog kadra tadašnje KPJ, i kasnije Saveza komunista, i njihovog napredovanja u partiji, dok je Visoka novinarsko-diplomatska škola imala za svrhu obrazovanje profesionalaca u sferi novinarstva i diplomatskih odnosa. Isti je slučaj bio sa kasnijom školom u Kumrovcu i naslednicama Visoke novinarsko-diplomatske škole.[2]
Upis u Visoku školu političkih nauka je bio zatvoren, odnosno mogli su je samo upisivati ljudi iz tadašnjeg Saveza komunista, Saveza radničkog naroda, Saveznog sindikata i saveznih i republičkih državnih organa i institucija sa najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama u tim organizacijama.[5] Prvu generaciju Visoke škole političkih nauka je činilo osamdeset ljudi koji su položili prijemni ispit, ali nisu ni to svi uspeli iako su bili dobro pozicionirani u partiji.[5]
Velika reforma Visoke škole političkih nauka se odvila 1966—1967. godine kada je odlučeno da je mogu upisati svi koji su završili srednju školu i povećan je broj studenata sa osamdeset na trista. Ova odluka je donesena radi priključivanja Visoke škole Univerzitetu u Beogradu. Kada je 12. novembra 1968. Visoka škola prerasla u Fakultet političkih nauka, generacije upisane u akademskim godinama 1966—1967. i 1967—1968. su postale nulte generacije.[5]
Smerovi uredi
Od 1966—1967. do 1972—1973. na Fakultetu su bila tri smera: Društveno–politički (u periodu od 1974—1975. do 1989—1990 političko–organizacioni smer), novinarski (od 1990—1991. novinarstvo i informisanje, a od 1993—1994. smer za novinarstvo i informisanje) i međunarodno–politički (koji je kasnije preimenovan u međunarodni smer od 1993—1994). Prve dve godine su bile zajedničke za sva tri smera, da bi se na trećoj godini odabrali za jedan od tri navedena smera.[6]
Dva puta su dodavani smerovi, prvi put 1973—1974. smer za socijalni rad i socijalnu politiku, usled kompromisa sa Univerzitetom, a drugi put 1974—1975. smer za nastavu društvenih nauka koji je preimenovan 1976—1977. u smer za nastavu marksizma i samoupravljanja da bi bio ukinut od akademske 1990—1991 godine. Princip je ostao isti pa su prve dve godine bile zajedničke, a na trećoj je biran smer.[6]
Plan i program je više puta bio menjan, neki predmeti su dobili nova imena, neki su izbačeni, a novi ubačeni. Od 2008—2009. se počeo primenjivati Bolonjski proces, shodno odluci Vlade Republike Srbije tako da su neki predmeti postali jednosemestralni koji su do tada bili dvosemestralni. Smerovi su tada dobili svoje nove nazive: nekadašnji politikološki smer dobio je naziv studije politikologije, međunarodni smer preimenovan je u studije međunarodne politike, novinarsko–komunikološki u studije novinarstva, a socijalni smer u studije socijalne politike i socijalnog rada.[6]
Danas Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu ima četiri odeljenja:
- Politikološko odeljenje (šef odeljenja: prof. dr Zoran Krstić)
- Odeljenje za međunarodne studije (šef odeljenja: prof. dr Maja Kovačević)
- Odeljenje za novinarstvo i komunikologiju (šef odeljenja: prof. dr Slaviša Orlović)
- Odeljenje za socijalnu politiku i socijalni rad (šef odeljenja: prof. dr Jasna Hrnčić)
U pomenutim odeljenjima se studije odvijaju na tri nivoa:
Po akreditaciji iz 2022. godine, smerovi na osnovnim studijima su:
- Politikološke studije
- Studije socijalne politike i socijalnog rada
- Studije novinarstva
- Međunarodne studije (studenti u četvrtoj godini biraju između dva modula Međunarodna politika i Evropske studije)
Na master studijama se obrazuje kadar za oblasti politikologije, međunarodnih studija, novinarstva i komunikologije, socijalne politike i socijalnog rada, državne uprave i lokalne samouprave, javne uprave, bezbednosti i balkanoloških studija.
Na fakultetu se odvijaju razvojna i primenjena istraživanja, specijalizovani inovativni kursevi, treninzi i radionice. Imaju razvijenu izdavačku delatnost i raspolažu velikim bibliotečkim i dokumentacionim fondom. Studentima i nastavnicima su na raspolaganju usluge dobro opremljenog medijskog i kompjuterskog centra.
Konkurentski fakulteti u bivšoj Jugoslaviji uredi
Fakulteti koji izučavaju politikologiju su Fakultet za socijalni rad u Ljubljani (na tom fakultetu od 1961. godine postoji odsek za politikologiju), Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (osnovan 1962. godine) i Fakultet političkih nauka u Sarajevu (osnovan 1961. godine). U Podgorici se prvo otvorio Odsek za političke nauke pri Pravnom fakultetu 2003. godine, a odvojio se 3. maja 2006. i postao Fakultet političkih nauka.
Studentske organizacije uredi
Fakultet političkih nauka je jedan od fakulteta Univerziteta u Beogradu koji ima dosta aktivnih studentskih organizacija, neke od njih su aktivne u političkom smislu i kandiduju svoje članove za predstavnike studenata u Studentskom parlamentu Fakulteta političkih nauka, kao i za predstavnike Fakulteta političkih nauka u Studentskom parlamentu Univerziteta u Beogradu.
- APEM — Akcija za političku emancipaciju mladih
- DK — Debatni klub Fakulteta političkih nauka
- DF — Diplomatski forum Fakulteta političkih nauka
- ESF — Evropski studentski forum
- KSFPN — Klub studenata Fakulteta političkih nauka
- PLUS — Laokratsko udruženje studenata
- SPF — Srpski politički forum
- SUFPN — Studentska unija Fakulteta političkih nauka
- TIM — Timska inicijativa mladih
- UN — Klub za Ujedinjene nacije
- USSR — Unija studenata socijalnog rada
Uprava uredi
- Dekan: prof. dr Dragan R. Simić
- Prodekan za studije prvog stepena visokog obrazovanja: prof. dr Natalija Perišić
- Prodekan za studije drugog i trećeg stepena visokog obrazovanja: prof. dr Darko Nadić
- Prodekan za naučnoistraživačku delatnost: prof. dr Nemanja Džuverović
- Prodekan za razvoj: prof. dr Marko Simendić
- Student prodekan: Andrijana Milivojević
- Predsednik Saveta Fakulteta: prof. dr Dušan Vučićević
Poznati profesori i bivši studenti uredi
- prof. dr Dragan R. Simić, aktuelni dekan
- Predrag Simić, bivši ambasador u Parizu, bivši profesor
- Žarko Obradović, bivši ministar prosvete
- Ivica Dačić, bivši predsednik Vlade, bivši ministar unutrašnjih poslova, aktuelni predsednik Narodne skupštine
- Cvijetin Milivojević, novinar i politikolog
- Milovan Drecun, novinar, vojnopolitički analitičar i političar
- Ljubisav Marković, nekadašnji dekan
- Dragan Simeunović
- Dragoslav Kočović
- Rajko Petrović
- Dragan Marković
- Perka Vitorović
- Živorad Kovačević, ambasador SFRJ u SAD u periodu od 1987. do 1989. godine
- Sava Živanov, profesor na Fakultetu političkih nauka
- Nebojša Popović, košarkaški igrač, trener, reprezentativac Jugoslavije i dugogodišnji funkcioner u košarkaškom sportu
- Vojislav Mićović, bivši pomoćnik ministra za kulturu, republički ministar za informacije i član Izvršnog veća Srbije
- Ljubiša S. Adamović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
- Jadranka Joksimović, bivša ministarka za evropske integracije i ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije
- Voja Čolanović, novinar i prvi urednik Naučnog programa Televizije Beograd
- Ante Ilić, bivši ambasador u Venecueli
- Radivoj Davidović Kepa, profesor Ekonomskog fakulteta i bivši profesor Visoke novinarsko-diplomatske škole
- Mateja Matevski, makedonski prevodilac
- Ženi Lebl, politikina novinarka
- Boško Obradović, bivši predsednik Srpskog pokreta Dveri i bivši narodni poslanik
- Milica Đurđević Stamenkovski, predsednica Srpske stranke Zavetnici
- Marko Đurić, ambasador Srbije u SAD, bivši direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju.
- Najdan Pašić, direktor Instituta društvenih nauka
Vidi još uredi
Literatura uredi
Spoljašnje veze uredi
- ^ Fakultet političkih nauka 1968-2018 Predgovor
- ^ a b v Prof. dr Vukašin Pavlović, Emeritus OSNIVANjE POLITIČKIH NAUKA U SVETU I KOD NAS u Fakultet političkih nauka 1968-2018
- ^ a b NOVINARSTVO (NE)ZATVORENA PROFESIJA
- ^ STVARANjE PODOBNOG KADRA
- ^ a b v Prof. dr Čedomir Čupić NASTANAK I RAZVOJ FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA u Fakultet političkih nauka 1968-2018
- ^ a b v Prof. dr Čedomir Čupić NASTANAK I RAZVOJ FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA