Franjo Gaži (Hlebine, kod Koprivnice, 13. februar 1900Zagreb, 15. novembar 1964), učesnik Narodnooslobodilačke brobe i društveno-politički radnik NR Hrvatske

franjo gaži
Franjo Gaži, maja 1944.
Lični podaci
Datum rođenja(1900-02-13)13. februar 1900.
Mesto rođenjaHlebine, kod Koprivnice,, Austrougarska
Datum smrti15. novembar 1964.(1964-11-15) (64 god.)
Mesto smrtiZagreb, SR Hrvatska, SFR Jugoslavija
Delovanje
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba

Odlikovanja
Orden narodnog oslobođenja Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem

Biografija uredi

Rođen je 1900. godine u Hlebinama. Bio je član Hrvatske seljačke stranke, a od 1935. godine predsednik kotarske organizacije HSS-a u Koprivnici.

Jula 1943. godine priključio se Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije. Bio je jedan od vođa dela HSS-a kkoja je davala punu podršku Narodnooslobodilačkom pokretu. Zajedno s Božidarom Magovcem osnovao je Izvršni odbor HSS-a. Bio je većnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a i član njihovih predsedništava od proleća 1944. godine. Pod njegovim vođstvom Izvršni odbor HSS-a bio je preimenovan je u Hrvatsku republikansku seljačku stranku (HRSS). Avgusta 1944. godine postao je potpredsednik AVNOJ-a.[1]

Bio je potpredsednik NKOJ-a od 30. avgusta 1944, zatim poslanik u Privremenoj narodnoj skupštini i Ustavotvornoj skupštini FNRJ, gde je bio potpredsednik Prezidijuma njenog Saveznog doma. Takođe je bio poslanik u Narodnoj skupštini FNRJ i Saboru NR Hrvatske, gde je bio član njegova Prezidijuma u više mandata. Bio je i potpredsednik Narodne vlade Hrvatske (19451953), potpredsednik Izvršnog odbora Narodnog fronta Jugoslavije i Izvršnog odbora Narodnog fronta Hrvatske te član Predsedništva Saveznog odbora Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije.[1]

Umro je 1964. godine u Zagrebu i sahranjen na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Nosilac je Ordena narodnog oslobođenja i Ordena zasluga za narod.[2]

Reference uredi

  1. ^ a b Hrvatska enciklopedija: Gaži, Franjo, pristupljeno 2. 11. 2013.
  2. '^ Jugoslovenski savremenci: ko je ko u Jugoslaviji. „Sedma sila“, Beograd 1957. godina.