Franjo Malgaj (Hruševec, u blizini Celja, 10. novembar 1894Tolsti Vrh pri Ravnah na Koroškem-del, 6. maj 1919) je bio oficir vojske Austrougarske, učestvovao je u borbama za severnu granicu sa Rudolfom Majsterom i Majstrovim borcima, kao i u okviru vojske Kraljevstva SHS. Bio je i pesnik. Izvršio je samoubistvo 6. maja 1919. na Tolsti Vrhu u Koruškoj.

Franjo Malgaj
Franjo Malgaj
Datum rođenja(1894-11-10)10. novembar 1894.
Mesto rođenjaHruševecAustrougarska
Datum smrti6. maj 1919.(1919-05-06) (24 god.)
Mesto smrtiTolsti Vrh pri Ravnah na Koroškem-del (Dravograd)

Obrazovanje i vojna služba uredi

Osnovnu i nižu srednju školu je završio u Celju. Višu srednju školu pohađa u Kranju i Pazinu u Istri.

Završio je Školu rezervnih oficira pešadije u Gracu. Učestvuje kao kadet u Prvim i Drugim bitkama na Isonzo frontu, gde je oboleo od tifusa. Zbog svojih hrabrih napada na italijansko utvrđenje na Monte Zebio tokom borbi na frontu u Tirolu 1916. godine dobija Zlatnu medalju za hrabrost i biva poslat u pozadinu, tačnije, u činu rezervnog poručnika austrougarske vojske biva prekomandovan u 87. Pešadijsku regimentu u Celje. U oktobru 1918. upisuje Pravni fakultet u Gracu. Tokom novembra 1918. (sa slovenačkim dobrovoljcima, otpuštenim pripadnicima austrougarske vojske i četom dobrovoljaca bivših vojnika Kraljevine Srbije koji su se u povratku iz zarobljeništva pridružili Malgajevim borcima) osvaja štajerski grad Celje (Cilli) i Koruški grad Velikovec (Völkermarkt).

Smrt uredi

O njegovoj smrti postoji više verzija. Najčešća je da je tokom borbi u Koruškoj, opkoljen i ranjen, 6. maja 1919. i da izvršava samoubistvo oko 14 časova da bi izbegao da bude živ zarobljen. Postoje i zapisi da je njegova misteriozna smrt uzrokovana slučajnom eksplozijom[1] zbog prerano aktivirane bombe, kao i glasine u javnosti da ga je s leđa ubio vojnik iz Srbije, po naredbi koju je dobio iz Beograda[2] odnosno zbog sukoba sa grupom vojnika iz Srbije [1].

Posthumno je, tokom 1920. godine, odlikovan Karađorđevom zvezdom sa mačevima, četvrtog stepena.

Reference uredi