Hrvaćani (arhaizam)

Pojam Hrvaćani je starinski (arhaični) termin, koji se tokom ranog novovekovnog razdoblja koristio kao opšti naziv (demonim) za stanovnike tadašnje Kraljevine Hrvatske, nezavisno od njihove etničke, jezičke, verske ili bilo koje druge pripadnosti.[1] U tom smislu, pojam Hrvaćani se mogao odnositi ne samo na etničke Hrvate,[2] već i na Srbe sa prostora tadašnje Hrvatske,[3] kao i na pripadnike ostalih naroda koji su živeli u Hrvatskoj, a takođe i na ljude koji su bili rodom, odnosno poreklom sa područja Hrvatske. Po tom osnovu, pojam Hrvaćani se pojavljivao i kao porodično prezime ili nadimak, prvenstveno među Srbima koji su se iseljavali u druge oblasti, ali su rodom ili poreklom bili sa područja Hrvatske.[4]

Ostaci Hrvatske i Slavonije u vreme najvećeg turskog napredovanja (1593)

Tokom 19. veka, pojam je sve ređe upotrebljavan, tako da je u 20. veku već uveliko smatran arhaičnim terminom, koji je u živom govoru ostao prisutan prvenstveno prilikom pominjanja pojedinih mesta koja nose naziv Hrvaćani, kao što su Hrvaćani kod Prnjavora ili Hrvaćani kod Kotor Varoši, odnosno prilikom pominjanja pojedinih ličnosti koje su nosile porodično prezime Hrvaćanin, među kojima je bila i srpska književnica Jovanka Hrvaćanin (1899-1987). Pojam Hrvaćani je takođe opstao u savremenoj publicistici,[5] prvenstveno u sklopu rasprava o demonimskim nazivima za stanovnike Hrvatske.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Anić 1994, str. 256.
  2. ^ Budmani 1891, str. 712.
  3. ^ Đerić 1914, str. 146.
  4. ^ Milosavljević 1997, str. 148, 425.
  5. ^ Stojančević 1991, str. 149-163.

Literatura

uredi