Hronologija Aprilskog rata 10. april 1941.

10. april 1941. bio je peti dan aprilskog rata.[1]

10. april 1941.
Deo Aprilskog rata (Drugi svetski rat)

Pravci nastupanja nemačkih snaga tokom Aprilskog rata.
Vreme10. april 1941.
Mesto
Ishod Razbijena JV u Makedoniji, Sloveniji i Hrvatskoj, napredovanje Nemaca u Srbiji.
Teritorijalne
promene
Osvojen veći deo Slovenije na severu, u Hrvatskoj proglašena NDH, na jugu osvojena skoro cela Makedonija i Paraćin, Ćuprija i Jagodina u Srbiji.

Operacije uredi

Makedonija uredi

Petog dana aprilskog rata Nemci su ovladali Makedonijom, izuzev oblasti Ohrid-Kičevo-Debar-Struga, gde su trupe Vardarske divizije još pružale otpor. Izviđački delovi SS motorizovane divizije Adolf Hitler prodrli su u Grčku, zauzeli Florinu i došli u dodir sa britanskim trupama. Na frontu prema Albaniji Zetska divizija napredovala je prema Skadru; Komski odred i desna kolona Kosovske divizije nastupali su desnom obalom Drima prema Skadru radi spajanja sa Zetskom divizijom; srednja i leva kolona Kosovske divizije prešle su u odbranu zbog ugrožene pozadine od nemačkih trupa. Avioni iz Boke Kotorske bombardovali su luku Drač.[1]

Srbija uredi

U dolini Velike Morave, 2. oklopna divizija zauzela je Paraćin, Ćupriju i Jagodinu i odsekla delove 5. armije (Timočku i Krajinsku diviziju i Kalnski odred), koji su se nalazili istočno od Velike Morave; Toplička divizija bila je većim delom razbijena i zarobljena, dok su delovi 2. konjičke divizije zadržavali Nemce kod Prokuplja; 5. i 6. armija ubrzano su se povlačile zapadno od Južne i Velike Morave i južno od Dunava, a delovi 6. armije zatvorili su Bagrdanski tesnac.[1]

Vojvodina, Slovenija i Hrvatska uredi

Snage 1. i 2. armije nastavile su neometano povlačenje iz Bačke i Baranje. Trupe 49. i 51. korpusa, potiskujući zaštitnice 7. armije, izbile su do linije Šoštanj-Vitanje-Slovenska Bistrica-Ptujska gora; 14. oklopna divizija 46. motorizovanog korpusa u 19 i 30 ušla je u Zagreb, gde je tog dana proglašena Nezavisna Država Hrvatska. 8. oklopna divizija izbila je do Daruvara i Podravske Slatine, a delovi 16. motorizovane divizije do Virovitice. Pošto su Italijani iz Rijeke bez otpora prodirali na jug, komandant Severnog sektora pomorske odbrane (Selce), kapetan bojnog broda Mirko Plajvajs, naredio je da se unište sve zgrade komande i radio stanica i potope svi brodovi dodeljeni sektoru. Istog dana je sa grupom mornara uspešno ugušio ustašku pobunu u Crikvenici.[1]

Posledice uredi

Uveče 10. aprila stanje jugoslovenske vojske bilo je kritično: trupe 3. armijske oblasti (u Makedoniji) i 4. armije (u Hrvatskoj) takoreći nisu više postojale: izbačeno je iz stroja ili zarobljeno 8 divizija jugoslovenske vojske. 2. i 7. armija i trupe Primorske armijske oblasti bile su u povlačenju ka Dinari; 5. armija bila je delom opkoljena, a delom s juga ugrožena; bokovi 6. i 1. armije bili su takođe ugroženi, što je ubrzalo njihovo povlačenje, dok je 3. armija u severnoj Albaniji postigla daleko manje rezultate nego što je očekivano.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Gažević, Nikola (1970). Vojna enciklopedija (knjiga 1). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 189. 

Literatura uredi