Humke Horgoša i okoline
Naselje Horgoš na severu Vojvodine ima najveći broj do danas sačuvanih humki (kurgana, tumula, telova) u Bačkoj. Gotovo svaka ima svoj lokalni naziv i narod ih je čuvao i poštovao kao deo predela, tradicionalni orijentir za navigaciju, spomenik prošlosti.
 Humke Horgoša i okoline
|
|
 | |
  |
|
 |
|
| Naziv humke ili grupe: | Humke - Severno Potisje |
|---|---|
| Kodni naziv: | BAC431-BAC500 |
| Tip: | Tumul, tel, humka-stražara |
| Lokacija (opština): | Kanjiža |
| Tradicionalni naziv: | Nekoliko raznih |
| Poreklo naziva: | Lokalni tradicionalni nazivi |
| Istorijski period: | III-I.vek p. n. e.—XII.vek |
| Epoha: | Neolit, bronzano doba, srednji vek |
| Poreklo (kultura): | Skiti, sarmati, kumani |
| Dimenzije (približno): | 50×50 m |
| Visina (približno): | 1-4 m |
| Materijal: | Zemlja |
| Stanje: | Relativno dobro |
| Arheološki istraženo: | Jedan broj |
Opis uredi
Geo-morfološka slika područja je kompleksna, sa nanosima peska (Horgoš se nalazi usred peščare) preko visokih naslaga lesa, sa postepenim nagibom ka Tisi i sa velikim udolinama aluvijuma Tise. Na severoistočnoj strani samog naselja tekla je pra-Tisa, čiji je ostatak i danas prisutan u vidu duboke doline. Taj bivši meandar Tise, Budžak, danas je unutar zaštićenog područja Kamaraš. U stvari, celo područje današnjeg naselja Horgoš je u istorijsko doba u vidu ostrva bilo okruženo vodom – barama i forlandom Tise, koja pre uređenja njenog meandra u 19. veku nije izgledala kao danas. Tisa je jako meandrirala i periodično plavila celo područje. Arheolozi potvrđuju da je takvo okruženje u stara vremena bilo često birano za mesto stanovanja i kao strateški dobar položaj za gradnju zemljanih odbrambenih struktura, palisada, i na kraju humki.[1][2] Gradnja na ovako povoljna uzvišenja, po mogućnosti sa svih ili bar sa dve-tri strane okružena vodom jasna je odlika odbrambenih sistema drevnih naroda – u slučaju napada jačeg neprijatelja, povlačenje i napuštanje naselja vodilo bi u vodu.[3] Neke od humki su nastale postepenim nagomilavanjem strukture naselja (telovi) dok su druge delo ljudskih ruku (kurgani).
| |
.jpg) |
Humke su raspršene na širem prostoru u pravcima Martonoš, Kanjiža, Mali Pesak, Male Pijace i Bački Vinogradi, a jedan njihov deo polukružno oko bedema zemljane utvrde "Vaškapu". Karakteristično za ovaj kraj je, da veći deo humki ima svoj lokalni narodni naziv, i većina starih stanovnika poznaje njihov položaj, funkcionišu kao svojevrsni spomenici-krajputaši na osnovu koji se nekada narod orijentisao. Humke su razdvajale administrativna područja, obeležavale atare (pogranične humke). Većina ima na vrhu trigonometrijski stub koji je koristila vojska u vremenu SFRJ.
Stanje i perspektive uredi
U odnosu na druge delove Vojvodine, narušenost humki u severnom Potisju je manja. Njihove tradicionalno poznate lokacije ucrtane su i na lokalnim turističkim mapama. Prema preliminarnim istraživanjima ovaj kraj ima oko 30 humki, lokacije nekih nisu uspešno identifikovane jer su u ranijem periodu odnete, delimično ili u celosti je uništeno 8 humki. Radi se o zanemarenom, često oštećenom i delimično uništenom kulturno-istorijskom nasleđu, koje bi zahtevalo hitne intervencije kao na opštinskom tako na državnom nivou – saniranje, obeležavanje i očuvanje preostalih humki.
Tabela prikazuje osnovne podatke o humkama koje se mogu identifikovati, bez onih humkama nalik uzvišenja koja su možda prirodna, ali bi potencijalno mogle da budu i nedokumentovane humke ili uzvišenja tipa tel. Podaci se odnose na istorijske humke, znači sve one za koje postoji podatak, stari i novi. Lista nije iscrpna.
Lista najvažnijih humki u okolini Horgoša uredi
Ime humke Najbliže naselje ili toponim Stanje KOD Tradicionalni naziv i beleške Žabina humka Selevenj, Mali Horgoš, Bački Vinogradi Loše BAC473 (mađ. Béka halom) blizu atara koji se zove Stara šuma Templomdomb Mali Horgoš Dobro BAC468 (mađ. Templomdomb), arheološko nalazište (crkva iz perioda dolaska mađara) Templompart Mali Horgoš Dobro BAC469 (mađ. Templompart), obala bivšeg meandra koja liči na tel Humka Kukora Horgoš Dobro BAC490 (mađ. Kukora halom) na visinskoj koti 91,3 m Humka Hosuhat Horgoš Nepoznato BAC489 (mađ. Hosszúhát), tel, na horgoškom stočnom pašnjaku, visinska kota 91,3 m Humka Budžak Horgoš Dobro BAC434 (mađ. Budzsáki halom) Humka Kamaraš Horgoš Dobro BAC431 (mađ. Kamarási halom), arheološko nalazište (avari) Ketrec humka Bački Vinogradi, Male Pijace Nepoznato BAC486 (mađ. Ketrec halom), udaljena 3 km od Bačkih Vinograda i oko 5 km od Malih Pijaca, a od Horgoša oko 7 km jugozapadno Marinka humka Horgoš Uništena BAC462 (mađ. Marinka halom), kota 96 m, čini se da je uništena tokom gradnje autoputa Novi Sad–Segedin Sič humka Horgoš Loše BAC466 (mađ. Szűcs halom), uzvišenje južno od Horgoša usred njiva, visinska kota 86,8 m Kin humka Horgoš Nepoznato BAC461 (mađ. Kun halom), visinska kota 94 m Humka Jato Horgoš Nepoznato BAC (mađ. Játó halom), visinska kota 88 m Velika humka Horgoš (Berček) Horgoš (Mala Đala) Dobro BAC493 (mađ. Börcsök halom), visinska kota 92 m Keresteš humka Martonoš Dobro BAC457 (mađ. Körösztös halom, Ordító halom, Gulyás halom), stara humka, za koju neki smatraju da je pogranična (srednjovekovna), visinska kota 87 (89) m Kozji breg Bački Vinogradi Uništena BAC487 (mađ. Koza-domb), humka se ne može više locirati, njen materijal u posleratnom periodu razneli meštani Ravna humka (Široki breg) Horgoš Uništena BAC460 (mađ. Lapos halom, Elterjedt domb), humka na visinskoj koti 95 m Humka Feher Horgoš Loše BAC413 (mađ. Fehér halom), na starom putu za Orom Humka Šaš Horgoš Uništena BAC460 (mađ. Sas-halom), humka koja je stajala na visinskoj koti 95 m, ali ju je vlasnik parcele neovlašćeno odneo Zemljano utvrđenje "Vaškapu" Horgoš Loše BAC459 (mađ. Vaskapu, Ágyú domb), arheološko nalazište (huni, avari)
Vidi još uredi
Galerija uredi
|
.svg)
Izvori i beleške uredi
- ^ Stanko Trifunović (1996): Sloveni žive u Panoniji još od antičkog doba, Predavanje u okviru teme "Slovenski predak", Bačka Topola [Projekat Rastko]
- ^ Stanko Trifunović (2003): Arheološka iskopavanja nalazišta “stub 76” kod Horgoša, Arheološki pregled Srpskog arheološkog društva br. 1, p. 43
- ^ Đorđe Janković (1997): Slovenske osobine naselja poznorimskog doba na jugoistoku Panonije [Projekat rastko]
- ^ Mapa vojnih premeravanja Austrijskog carstva, 1763-1887 (Military Mapping Survey of Austria-Hungary)
