Centralna Srbija
Centralna Srbija (središnja Srbija, teritorija Republike Srbije van teritorije autonomnih pokrajina ili uža Srbija) je kolokvijalni naziv za deo teritorije Republike Srbije koji se nalazio izvan teritorije autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije. Naziv je bio u zvaničnoj upotrebi od 1945. (vreme postojanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) do 2009—2010. godine, kada je područje centralne Srbije podeljeno na tri nova statistička regiona: Beograd, Šumadiju i zapadnu Srbiju i južnu i istočnu Srbiju.[1]
Centralna Srbija | |
---|---|
1945—2009. (64 god.) | |
![]() Položaj centralne Srbije u okviru Srbije | |
Glavni grad | nije imala |
Regija | Balkan |
Zemlja | ![]() ![]() ![]() ![]() |
Površina | 56.106 km2 |
Stanovništvo | 5.466.009 (2002) |
Događaji | |
Status | bivša statistička regija |
Istorija | |
• Uspostavljeno | 1945 |
• Ukinuto | 2009. (64 god.) |
Naziv
urediPrvobitni naziv ovog područja korišćen u vreme SFRJ bio je uža Srbija, da bi se u vreme raspada Jugoslavije počeo koristiti naziv centralna Srbija.
Status
urediCentralna Srbija nije predstavljala posebnu administrativnu upravnu jedinicu i bila je direktno podređena republičkim vlastima. Njen status nije bio definisan ni u jednom zakonskom dokumentu i ovaj pojam je uveden isključivo zbog statističkog razlikovanja pojedinih delova Srbije.
U Prostornom planu Republike Srbije koristio se naziv središnja Srbija.
Demografija
urediPrema popisu iz 2002. godine, Centralna Srbija je imala 5.466.009 stanovnika.
Etničke grupe u centralnoj Srbiji prema popisu iz 2002. godine:
-
Etnička mapa centralne Srbije 2002. godine
Napomena: podaci sa popisa iz 2011. godine nisu iskazani za područje centralne Srbije, već za područja tri nova statistička regiona.
Gradovi
urediNajveći gradovi centralne Srbije bili su (po podacima iz 2002):